Predavanje o oporezivanju nekretnina i makro-financijskoj stabilnosti održao je Dubravko Mihaljek, Bank for international settlements, Basel, u Institutu za javne financije. Na početku je naglasio da se njegovo izlaganje ne odnosi na to treba li ili ne uvesti oporezivanje nekretnina i imovine, nego o raspravi koja se vodi već desetak godina o tome na koji način druge ekonomske politike, poput fiskalne, mogu dati podršku monetarnoj politici kad ona ima jako suženi prostor za djelovanje u situaciji kad su kamate jako niske i ekonomska aktivnost nedovoljno dinamična i inflacija je niska.
Prema riječima Mihaljeka, cijela priča počinje prije ekonomske krize, za koju je analiza pokazala da joj je veliki doprinos bilo tržište nekretnina i cijeli sustav njihova financiranja što je utjecalo na brzi rast cijena nekretnina.
- Vrlo malo zemalja oporezuje vlasništvo nad nekretninama, većina zemalja dopušta domaćinstvima da od poreza na dohodak oduzimaju kamate na stambene kredite. Porast vrijednosti nekretnina oporezuje se blago ili se uopće ne oporezuje u mnogim zemljama. Prema tome treba nešto mijenjati s poreznom politikom oporezivanja nekretnina. Vidimo da politika niskih kamatnih stopa traje cijelo desetljeće i trajat će još neko vrijeme te je pitanje treba li dati podršku monetarnoj politici sa strane politike oporezivanja nekretnina – kazao je Mihaljek.
Iz svega toga nastala je preporuka koje su mnoge financijske institucije počele propagirati, a to je da treba oporezivati nekretnine. Ali to i nije baš tako jednostavno jer se ne radi samo o porezu na fizičku nekretninu nego i o indirektnoj dobiti kroz vlasništvo nekretnine. Mihaljek ističe četiri razloga zbog kojih bi oporezivanje nekretnina moglo imati značenje za makro-ekonomsku stabilnost, to su: stambene investicije, distributivne posljedice monetarne politike, nejednakost u imovini, financijalizacija nekretnina.