Europska komisija: Hrvatski BDP ipak pada, i to 0,6 posto

Europska komisija je snizila procjene hrvatskog BDP-a u proljetnim prognozama zbog mjera fiskalne konsolidacije koju vlada provodi u sklopu Postupka prekomjernog deficita, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Komisije Siim Kallas.

Europska komisija danas je u proljetnim ekonomskim prognozama predvidjela pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 0,6 posto, dok je krajem veljače predviđala blagi rast od 0,5 posto, a skromni oporavak predviđa sljedeće godine kada očekuje rast od 0,7 posto.

 - Vidimo da ima problema u Hrvatskoj, gdje se očekuje da će ekonomija i dalje tonuti, šestu godinu zaredom. Do predviđanja pada BDP-a došlo je zbog mjera fiskalne konsolidacije koje je Vlada najavila kako bi ispunila obveze iz Postupka prekomjernog deficita. To su stvari koje donose korist na duži rok i one su apsolutno nužne - rekao je Kallas, odgovorajući na pitanje novinara kako Hrvatska može osigurati rast u uvjetima štednje i povećanja poreza.

Kallas zamjenjuje povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna, koji je uzeo neplaćeni dopust jer sudjeluje u kampanji za europske izbore.

 - Svaka država treba sama za sebe treba osmisliti program reformi. Naravno, treba kombinirati sve ekonomske mjere, ali po našem mišljenju pokazatelji koji se odnose na deficit se popravljaju i ove će godine Hrvatska dostići ciljeve postavljene u Postupku prekomjernog deficita. Vlada treba poduzeti reforme koje će povećati konkurentnost i istodobno održati zdravi fiskalni okvir - rekao je Kallas.

Europska komisija u svojim danas objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama navodi i da je proračunski manjak prošle godine dosegnuo je 4,9 posto BDP-a, dok je 2012. bio 5 posto. Ove godine deficit bi trebao pasti na 3,8 posto BDP-a, a sljedeće na 3,1 posto.

Ovakve prognoza Komisija je dala nakon što je Hrvatska ove godine provela rebalans proračuna i nakon što je prošli mjesec najavila dodatne mjere, koje su uključene u program konvergencije.

 - Smanjenje proračunskog deficita na 3,8 posto ove godine treba zahvaliti prebacivanju dijela mirovinskih doprinosa iz drugog u prvi stup. Taj jednokratni prihod prema novima statističkim pravilima od jeseni se neće uvažavati, tako da će deficit za ovu godinu bez te mjere biti 4,6 posto, koliko je Komisija i tražila za ovu godinu - objasnio je glasnogovornik Komisije Simon O'Connor.

Po preporukama koje je 28. siječnja ove godine prihvatilo Vijeće EU-a, Hrvatska bi ove godine trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. na 3,5 posto i 2016. na 2,7 posto BDP-a.