Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je digitalizirano samo dva i pol posto arhivske građe, a hrvatsko gospodarstvo je po tome na začelju. Gospodarstvo i bankarstvo digitaliziralo je samo 0,15 posto arhivske građe, ali tvrtke koje se bave tim poslom tek očekuju navalu jer je bez digitalizacije arhive nemoguće je digitalno transformirati poslovanje.
Najviše arhiva digitalizirale su vjerske ustanove čak 9,68 posto, slijedi ih Hrvatska vojska s digitalizacijom 6,92 posto arhiva, kultura, znanost i informiranje su na 2,04 posto, uprava i javne službe na 1,15 posto.
Hrvatsko tržište digitalizacije arhivske građe ima veliki potencijal, a tvrtke koje se tim poslom bave uskoro očekuju veće zanimanje institucija i kompanija jer se rast svijesti o potrebi zbrinjavanje arhivske građe ne događa samo zbog toga što je bez digitaliziranja arhiva nemoguće digitalno preoblikovati poslovanje tvrtke, nego je potaknut i pandemijom koronavirusa, te nedavnim razornim potresima i poplavama.
Prema neslužbenim podatcima, u Hrvatskoj ima desetak tvrtki koje se bave digitalizacijom arhive, a neke od njih poput IT Sistema iz Splita rade i za domaće i inozemne klijente.
Više o digitalizaciji arhive hrvatskog gospodarstva pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.