Grčiću problem 'bolesna' poduzeća, poduzetnicima nijema administracija

Bit ću sretan bude li BDP ove godine iznad razine statističke pogreške. Pesimizam nikome neće pomoći, a mi imamo sve argumente da počnemo preokretati trendove - izjavio je to potpredsjednik Vlade i regionalni/EU ministar Branko Grčić na predavanju o investicijskoj klimi koje su organizirali veleposlanstva Austrije, Švicarske i Njemačke.

Potpuno je svjestan da ulazak u EU neće donijeti dramatičan preokret, jer već sada više od 70 posto vanjskotrgovinske razmjene obavljamo s tom zajednicom.
Ono čemu se ministar nada jest novi investicijski ciklus težak 67 do 68 milijardi kuna, od čega bi privatni sektor trebao investirati najmanje 50 milijardi. I tu nastaje problem, priznaje i sam Grčić, jer se bankarski sektor, onaj koji bi trebao osigurati svježi kapital, razduživao i bankama majkama vraćao raniju posudbu. Još je veći problem to što je samo 15 do 20 posto poduzeća sposobno dobiti kredit.

No investitori koji se se okupili u priličnom broju ne misle da je glavni problem u zdravlju hrvatskih poduzeća, koliko god bila bolesnjikava. Ključni je problem - šutnja administracije! Projekti koji na temeljne papire čekaju godinu ili dvije, potpuna pravna nezaštićenost i nesigurnost, nepoštivanje zakona suštinski su problemi izostanka investicija. 
Iako većina priznaje da Vlada najprije treba počistiti 20-godišnji zaostavštinu, a to nije lako i ne čisti se preko noći, ljuti su što ni oni koji su već ovdje i uložili su svoj kapital, nisu pravno zaštićeni.
Tomislav Borić, preofesor na Sveučilištu u Grazu (na Institututu za austrijsko i međunarodno trgovačko pravo) kaže kako je iluzorno očekivati da će zakoni sami po sebi bilo što riješiti. Stvar je u tome da se zakoni ne poštuju, a ako ulagač i tuži (državu ili poslovnog partnera) jedino u što može biti siguran jest to da će izgubiti vrijeme, ali neće dobiti pravnu bitku. Neće nas, tvrdi, spasiti ni preslikavanje EU prava.

- To je fama, riječ je o formalnom preuzimanju koncepta. Ključni je problem u tome što nitko ne želi preuzeti ogovornost, ne zna se tko je nadležan za sporove, koga uopće tužiti. Ulagača neće biti bez transparentnih postupaka - poručuje.
Da je problem i u brojkama potvrđuje Adrian Hammer, šef poreznog odjela konzultanstke kuće Confida koji tvrdi da nas investiori izbjegavaju ne zbog neto nego zbog visokog bruto troška radne snage.

- Plaća za vrhunskog stručnjaka iz bilo koje djelatnosti slična je u svim zemljama. Ono što ih razlikuje jest bruto plaća, odnosno količina novca koja se kroz poreze uplaćuje državi. I tu padamo na ispitu - kategoričan je. 
Ipak, i oni su svjesni da za promjene treba vremena, jer je nemoguće u roku 2-3 godine počistiti smeće koje se taložilo desetljećima.