U odnosu na prošlu godinu kada je HBOR odobrio rekordnih 10,2 milijarde kuna kredita, ovogodišnjih 11 mjeseci pokazuje 20-postotni podbačaj.
I to zbog dva razloga: smanjene potražnje za obrtnim sredstvima i velikog broja predstečajnih nagodbi, kazao je na tradicionalnom Božićnom susretu s novinarima Anton Kovačev, prvi čovjek banke. No 6,3 milijarde vrlo je blizu rezultatu iz 2011. kada je odobreno 6 i pol milijardi kuna kredita. Ono što je u sveopćem pesimizmu odlično jest porast udjela kredita za investicije s lanjskih 48 posto na respektabilnih 61 posto, što je vrlo blizu pretkriznih 65-70 posto udjela u ukupnima.
Kredite su najviše tražila mala i srednja poduzeća kojima je odobreno više od 3 milijarde kuna, i to za manje investicije, uglavnom u tehnologiju, manje u nove pogone ili širenje postojećih. Ove su godine s međunarodnim financijerima (Europska investicijska banka (EIB), Centralna banka vijeća Europe (CEB), EBRD) dogovorili 800 milijuna eura povoljnih kredita, za iduću godinu načelno je dogovoreno čak 1,2 milijarda eura.
Ni to nije sve. Uvodi se novi program financiranja 75 posto glavnice kredita za obrtnike te mikro i male poduzetnike pri čemu će na vlastitu bilancu preuzeti 70 posto rizika, ostatak snose poslovne banke. Također, za te kredite kao kolateral neće biti potrebna nekretnina, bit će dovoljni samo mjenice i zadužnice. Preuzimanje većeg dijela rizika u odnosu na poslovne banke bit će model i kod odobravanja kredita za pripremu izvoza, kreditiranje proizvodnje i likvidnosti. Uz to, Kovačev je najavio kako će u idućem šestomjesečnom razdoblju kamate za investicije u industriji biti niže za jedan postotni bod.
