Hrvati u prosjeku štede 452 kune mjesečno

Gotovo 80 posto građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 452 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u kolovozu 2015. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Velika većina građana, njih 90 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29 posto), te stvaranje zaliha za „stare dane“ (24 posto). Iako građani u dobi između 30 i 49 godina u prosjeku uštede najviše, 548 kuna mjesečno, njih samo 27 posto zadovoljno je ušteđenim iznosom. Oni mlađi, u dobi između 15 i 29 godina, prosječno mjesečno štede 391 kunu, a stariji od 50 godina 395 kune, te ih je više od trećine zadovoljno ušteđenim iznosom.

Iznos koji se mjesečno izdvaja

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 201 euro, a slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 94 eura te Česi sa 76 eura. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, nalaze se još Mađari (47 eura), Rumunji (41 eura) i Srbi (35 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, osim u Slovačkoj i Mađarskoj (-2 eura), a i ovog puta prednjače Austrijanci s 13 eura većim prosječnim iznosom štednje.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih 41 posto, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja. Također, istraživanje pokazuje da se kontinuirano smanjuje postotak građana koji ušteđeni novac drži u kući. Ove godine taj udio iznosi 17 posto, za razliku od 25 posto prošle, te 21 posto 2013. godine.

Efekt 10 posto više, 10 posto manje – štedjeti ili trošiti?

Na pitanje što biste učinili da u ovom trenutku imate na raspolaganju dodatnih 4000 kuna, polovica ispitanika (48 posto) novac bi stavila na tekući račun, a nešto više od jedne trećine (36 posto) na štednu knjižicu ili štedni račun. No kada bi im se od ovog trenutka mjesečni raspoloživi budžet povećao za 10 posto, više od polovine ispitanika (54 posto) taj bi iznos stavljala na štedni račun. S druge strane, kada bi im se raspoloživi kućni budžet smanjio za 10 posto, polovina ispitanika (51 posto) manje bi i trošila i štedjela, dok bi druga polovina ili štedjela manje ili trošila manje.

Tko je najodgovorniji za razinu financijske pismenosti građana?

Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, čak 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja. Muškarci su bili nešto manje kritični pa je njih 20 posto reklo da nema dovoljno znanja o tim temama. Također, ispitanici smatraju da su za financijsku pismenost podjednako odgovorne škole (26 posto), vlada i javne institucije (23 posto), obitelj (21 posto) i banke (19 posto). Žene ipak smatraju da je najveća odgovornost na obitelji (25 posto), dok muškarci kao najodgovornije vide vladu i javne institucije (28 posto).