Hrvatska je u posljednih 17 godina pretrpjela preko 3 milijarde eura štete od voda

Trećega dana Tjedna EU fondova održana je informativno-edukativna manifestacija Upravljanje vodama i EU fondovi u kojoj su se mnoštvu domaćih gospodarstvenika i stručnjaka iz vodnoga gospodarstva predstavili stručnjaci iz Nizozemske, koja je kao vjerojatno vodeća svjetska sila u upravljanju vodama, zemlja partner ne samo na ovoj manifestaciji, već i u izradi konkretnih mjera koje bi trebale podići kvalitetu planiranih reformi u vodnom gospodarstvu u Hrvatskoj.

Sve veće posljedice klimatskih promjena sa sve češćim ekstremima od poplava do suša, potpomognute rastućim antropološkim pritiscima mimo pravila održivog razvoja drastično utječu na intenzitet hidrološko-klimatskih udara, čime je na sektor vodnoga gospodarstva u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, prebačena sve veća važnost, ali i odgovornost. Kako je tu u pravilu riječ o ogromnim, često i transnacionalnim projektima i investicijama, Europska komisija, uviđajući takav razvoj situacije, među 11 tematskih ciljeva za korištenje ESI fondova u perspektivi 2014.-2020. godine, predvidjela je peti i šesti cilj za 'promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevenciju i upravljanje rizicima' i 'zaštitu okoliša i promicanje učinkovitosti resursa'. Dražen Kurečić, pomoćnik ministra poljoprivrede, spomenuvši da Hrvatskoj manjkaju baze podataka i sustavi modeliranja u svrhu osiguranja učinkovitog upravljanja poplavnim rizicima, najavio je skorašnji dovršetak nekoliko projekata oko kritičnih sektora u upravljanju vodama u kojem su angažirani vrhunski nizozemski stručnjaci. Ta suradnja već je započeta lanjskim dovršetkom izrade institucionalnog okvira za reformu vodnoga gospodarstva, koji je bio sufinanciran sredstvima Svjetske banke. 

Predstavljajući višestoljetnu uspješnu nizozemsku tradiciju borbe protiv vode i borbe za vodu, Simon Smits, zamjenik ministra vanjske trgovine Kraljevine Nizozemske, kazao je da su i Nizozemci griješili, ali su na greškama učili, pa su restrukturiranjem sustava broj poduzeća koja su se bavila vodnim gospodarstvom s nekadašnjih 280 sveli na tek njih 16. No, upravljanje vodama na svim razinama zahtijeva sve više novca, pa tako Nizozemsku upravljanje vodama u svim sektorima sada godišnje stoji oko 3,5 milijardi eura, a predviđanja su da će se do 2020. godine ti troškovi povećati na 4,5 milijardi eura. 

Pored toga, Nizozemska bi trebala do kraja 2016. godine dovršiti opsežan projekt restrukturiranja postojećeg sustava obrane od poplava pod nazivom Room for the river, odnosno Dajmo mjesta rijeci. Tim projektom na 34 kritične lokacije na Rajni i rijekama koje iz nje nastaju i tvore deltu, te na tokovima rijeke Maas, već se grade i čak dovršavaju novi nasipi duboko u zaleđu postojećih, čime će se u kritičnim momentima najvećih vodnih valova stvoriti dovoljno prostora da vodni val prođe bez razornih posljedica i bez izlijevanja iz predviđenih prostora. Posebnost u svemu tome, kako je predočila Sofie Vermooten iz istraživačkog instituta „Deltares“, što će se tim opsežnim radovima novonastali ambijenti urbanistički unaprijediti i dobiti nove, polivalentne sadržaje, te time, uz sigurnost, pridonijeti i podizanju kvalitete života stanovništva tih područja. O financijskim koristima projekta Room for the river tek usporedba: šteta koju bi prouzročila Ranja probojem glavnih nasipa i poplavom, procjenjuje se na 165 milijardi eura, od čega 80 posto otpada na Nizozemsku, a cijena projekta  Room for the river je 'samo' 2,4 milijarde eura. 

Hrvatska se pak, nakon ulaska u EU, u sklopu spomenutih tematskih ciljeva, fokusirala na dvije teme, a to su navodnjavanje i odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda.
- Hrvatska je u posljednih 17 godina pretrpjela preko 3 milijarde eura štete od voda, u čemu su s udjelom od po 800 milijuna eura podjednaki udjeli poplava i suša. Hrvatska sada navodnjava tek 1,2 posto, odnosno 18 tisuća hektara obradivih površina, a cilj nam je do 2020. godine, uz pomoć sredstava EU fondova, navodnjavanu površinu povećati na barem šest posto, ili 65 tisuća hektara. Crtom razgraničenja tu će se moći aplicirati za površine veće od 1.500 hektara za sredstva iz ERDF fonda, dok će za manje površine od toga biti sredstva iz fonda EAFRD. Crta razgraničenja je i za otpadne vode i pročišćavanje, pa se ERDF-om predviđa sufinanciranje projekata za naselja iznad 2.000 efektivnih stanovnika, dok će fond EAFRD biti na raspolaganju za mjesta ispod 2.000 E.S.-a. kazao je Kurečić.

Hrvatska u navodnjavanju ima četiri pilot projekta, ali oni će biti, tvrdi Kurečić, financirani u potpunosti na državni teret. Razlog što tu nema sufinanciranja je u tome što u protekloj perspektivi EU-a nije bilo predviđene mjere preko koje bi se mogli takvi projekti aplicirati. Uz to, u planu su četiri projekta navodnjavanja, a riječ je o dolini Neretve i iznosu od 35 milijuna eura, Vranskom jezeru s 15 milijuna eura, Lučica s četiri milijuna eura, te još jedan projekt u Slavoniji s tri milijuna eura, a Kurečić dodaje i popis od 46 projekta spremnih za apliciranje za sredstva za ruralni razvoj. 

Govoreći o prioritetima u vezi obrane od poplava, Kurečić je spomenuo dovršenje projekta izrada karata područja s rizicima od poplava, na kojima će biti točno naznačena rizična mjesta, i za koje će se modeliranjem, odnosno unošenjem konkretnih parametara kao što su naglo topljenje snijega, obilne padaline u vrlo kratkom vremenu i slično, moći dobiti stvarna procjena rizika od poplave za neko područje.