Hrvatska ove godine bez krušaka, jabuka i trešanja

Hrvatski proizvođači voća i povrća su pred zidom: osim što im meteorološki uvjeti ove godine nisu bili naklonjeni regulativni je sustav u državi naklonjeniji robi iz uvoza nego domaćim proizvodima.

- Zalažemo se za to da profunkcionira pravilnik o standardima kvalitete voća i povrća da mogu na policama biti samo proizvodi prve i druge klase i kada to bude zaživjelo, onda će dotok robe preko granice biti manji i tržište će se moći zaštititi… Kako krumpir ovakav može biti na policama, iznutra je crn, kvrgav… to treba na granici već zaustaviti - rekao je za Tportal agronom Dražen Čačić, tajnik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Cijenu povrća na hrvatskom tržištu određuju i neki međunarodni faktori. Prošle su godine, na primjer, hrvatskim medijskim prostorom 'drmale' vijesti o povrću iz Španjolske zaraženom escherichiom coli.
- Bacalo se prošle godine, dijelili smo povrće jer više košta tona zbrinjavanja povrća kao otpada – rekao je Čačić. No, dodaje, navedene su vrste povrća tijekom cijele afere bile na policama trgovačkih centara te on zaključuje kako je netko dobro iskoristio situaciju.
Ove sezone od mraza, snijega i hladnoće najviše je, kaže, stradala salata, rajčica i paprika, tj. sve sorte koje se beru u ovom periodu. Naglašava kako situaciju dodatno pogoršava rast cijene goriva, posebice plavog dizela, ali i rast cijena gnojiva.
Predstavnik voćara Frane Ivković pak kaže kako domaće jagode ove godine imaju nešto višu cijenu. No, stradale su i druge vrste.
- U Hrvatskoj ove godine praktično neće biti ni krušaka, jabuka i trešanja, višanja će nešto biti, a tu će situaciju iskoristiti uvoznici - kaže Ivković. O alarmantnoj situaciji bit će riječ i 24. svibnja na Saboru Hrvatske voćarske zajednice na temu 'Propast ili oporavak hrvatskog voćarstva'. Ivković nije zadovoljan odnosom države, kaže da su se oglušili na njihove molbe za pomoć s obzirom da je zbog mraza u pojedinim županijama proglašeno stanje elementarne nepogode. Cijene domaćeg voća će, kaže, ove godine biti od 20 do 40 posto više.