Hrvatska u kreditnom smeću

Agencija Standard & Poor’s snizila je danas kreditni rejting Hrvatske sa BBB-/A-3, na BB+/B, uz stabilnu prognozu, a smanjenje rejtinga oblazložila je nedostatnim reformama.

Hrvatski kreditni rejting, po ocjeni te agencije, dosad je bio na investicijskoj razini, a sada je pao na neinvesticijsku (špekulativnu) razinu (tzv. junk).

- Po našem mišljenju, reforme hrvatske vlade do sada nisu bile dovoljne da bi se uklonile strukturne rigidnosti koje ograničavaju potencijal rasta zemlje - navodi se u priopćenju S&P-a. U Agenciji vjeruju da je vladina fiskalna odlučnost oslabila, ostavivši strukturne proračunske slabosti poput visokih socijalnih i troškova rada, koji zajedno čine gotovo tri četvrtine potrošnje središnje države.

- Stoga smo snizili dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Hrvatske s BBB-/A-3 na BB+/B. Prognoza rejtinga je stabilna, što odražava naše mišljenje da razina bogatstva u Hrvatskoj, relativno diverzificirano gospodarstvo i budući primitci iz EU fondova mogu pomoći u stabiliziranju vanjskih neravnoteža i državnih financija uz poboljšanje izgleda za rast - navode iz te agencije.

Snižavanje rejtinga odražava mišljenje analitičara S&P-a da dosad provedene strukturne i fiskalne reforme nisu dovoljne da potaknu gospodarski rast te dovedu javne financije na održiviji put.

Po mišljenju S&P-a, u Hrvatskoj nedostaje fleksibilnost tržišta rada i roba. Inertnost politike i suprotstavljanje golemih interesa, koji već dugo ostvaruju korist od raznih prava, doprinijeli su rigidnosti plaća i cijena, niskoj stopi zaposlenosti i gubitku gospodarske konkurentnosti.

Hrvatski javni sektor zapošljava otprilike jednu trećinu radne snage. Proračunom dominiraju socijalni i troškovi zaposlenih, koji zajedno čine gotovo tri četvrtine potrošnje središnje države te ostavljaju malo prostora za javne investicije.

S obzirom na brojnost zaposlenika izvan i unutar javnog sektora, hrvatsku neodrživo visoku potrošnju za njihova prava u svjetlu gospodarskih problema, niske zaposlenosti i starenja stanovništva, po mišljenju analitičara S&P-a, bit će politički teško smanjivati. Posljedično, S&P smatra da Hrvatska više nema gospodarsku fleksibilnost i političku odlučnost koja bi opravdavala investicijski rejting.

Fiskalna konsolidacija temeljena na prihodovnoj strani proračuna, potaknuta povećanjem PDV-a za 2 postotna boda i poboljšanjem naplate poreza, dovela je do umjerenog poboljšanja fiskalne pozicije u 2012. u odnosu na godinu ranije.

Međutim, napominju u agenciji, nedavno usvojen rebalans ovogodišnjeg proračuna ističe izazove s kojima se suočava vlada u pridržavanju vlastitih planova potrošnje za plaće, subvencije i socijalne transfere - svi su porasli.

U agenciji ističu i da vladin srednjoročni fiskalni okvir ukazuje da se nastavlja proračunska konsolidacija temeljem prihodovne strane proračuna, a ne smanjivanjem potrošnje, što analitičari S&P-a ocjenjuju neambicioznim fiskalnim ciljevima.

To uključuje i povećanje proračunskog deficita u 2013. godini, što je odstupanje od prethodnih planova vlade i od očekivanja S&P-a, te rast nominalnih troškova koji se temelje na preoptimističnim procjenama gospodarskog rasta. U Agenciji procjenjuju da će ove godine hrvatsko gospodarstvo pasti 2 posto, unatoč odličnoj turističkoj sezoni.

Otežavanje poslovanja privatnog sektora, visoka nezaposlenost, rastuća inflacija, niska stopa rasta kredita i povećanje PDV-a jačaju pritisak na domaću potražnju, napominju u agenciji.

Tijekom 2013. godine očekuju da će gospodarstvo stagnirati, a potom se postupno blago oporavit, uz trend rasta od 2 posto do 2015. godine, što je znatno ispod prosjeka prije krize.

U agenciji ocjenjuju i da bi vladin program rasta, koji se uglavnom oslanja na povećanje investicija državnih poduzeća, mogao privremeno ojačati domaću potražnju. No, kažu i da će to anulirati slaba privatna potražnja, s obzirom na visoku nezaposlenost i nepovoljne uvjete kreditiranja.

Upozoravaju i da će program rasta također pogoršati ionako visoku vanjsku ranjivost Hrvatske, povećavajući investicijski i vanjski dug. U S&P-ju ističu da bi snažno smanjivanje gospodarskih neravnoteža, posebice oslonjenosti na vanjsko financiranje, kao i provedba strukturnih reformi usmjerenih na rast mogli rezultirati podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske.

Istodobno napominju da bi mogli razmotriti i daljnje smanjenje rejtinga ako vlada ne uspije smanjiti strukturne rigidnosti u gospodarstvu, ako se povećaju vanjske neravnoteže ili ako dođe do znatnijih odstupanja od proračunskih ciljeva, što bi moglo povećati rizik od naglog pogoršanja financijske pozicije gospodarstva.