Inflacija na najnižoj razini u 15 mjeseci

U svibnju je u Hrvatskoj inflacija skliznula na 1,6 posto, najnižu razinu od veljače prošle godine i niže nego što se očekivalo.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u svibnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ostale nepromijenjene u odnosu na travanj, dok su u odnosu na svibanj prošle godine porasle za 1,6 posto.

To predstavlja oštro usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 3,3 posto, i to je najniža stopa inflacije od veljače prošle godine, kada je iznosila 1,3 posto.

Slabljenje inflacije se očekivalo, no ne tako oštro. Pet makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da su u svibnju potrošačke cijene porasle za 2,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 1,8 do 2,5 posto.

Zbog povećanja stope PDV-a u ožujku prošle godine, a kasnije cijena struje i plina, inflacija se u drugom dijelu prošle godine kretala iznad 4 posto da bi u siječnju ove godine dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od 2008. godine. Od tada inflacijski pritisci postupno slabe.

-Slabljenje inflatornih pritisaka bilo je očekivano i posljedica je baznog učinka, s obzirom da su u svibnju prošle godine porasle cijene električne energije i plina, dok je u ožujku prošle godine povećan PDV. U svibnju je učinak tog porasta cijena iščeznuo, a pritisaka sa strane potražnje nema. Godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje- navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U svibnju su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara porasle za 0,1 posto, dok su cijene usluga pale za 0,4 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju su, u odnosu na travanj, najviše porasle cijene odjeće i obuće, 1,3 posto, zbog novih kolekcija, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, uključujući cijene svježeg voća i povrća te mlijeka, ojačale 1,2 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle su, pak, na mjesečnoj razini za 0,3 posto, a cijene rekreacije i kulture za 0,2 posto. Rast od 0,1 posto zabilježile su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, kao i cijene ostalih dobara i usluga.

S druge strane, u svibnju su na mjesečnoj razini najviše, 2,3 posto, pale cijene komunikacija, a s padom od 2,2 posto slijedile su cijene prometa, koje sadrže cijena goriva za osobna vozila.

Cijene zdravstva pale su, pak, za 1,4 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva skliznule 0,3 posto.

U ostalim su segmentima cijene ostale nepromijenjene na mjesečnoj razini.

Na godišnjoj su razini, pak, najviše, 7,5 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana, a s rastom od 6 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle 1,9 posto, dok su cijene ostalih dobara i usluga porasle za 1,6, a stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 1,1 posto.

Cijene rekreacije i kulture porasle su, pak, 1 posto, zdravstva 0,8, pokućstva i opreme za kuću 0,4, a obrazovanja 0,3 posto.

S druge strane, najviše su, 4,4 posto, na godišnjoj razini pale cijene odjeće i obuće.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su oslabile 4,1 posto, dok su cijene komunikacija skliznule 2,8 posto.

-U narednim mjesecima očekujemo zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije. Bez oporavka gospodarstva, pritisaka na rast cijena nema. S druge strane, ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjena određenih proizvoda, kao što su prehrambeni proizvodi, i komunikacijskih usluga- zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.