Josipović predlaže uvođenje osobnog bankrota

Predsjednik Ivo Josipović u svojem uredu organizirao je zajedničku sjednicu Vijeća za socijalnu pravdu i Savjeta za gospodarstvo s temom siromaštvo i dužnička kriza građana Hrvatske.

U uvodu je istaknuo da svakodnevno dobiva pisma građana, te da je ovaj skup organiziran da se njima pomogne, a ne da bude sukoba između predsjednika i premijera ili sukoba vladajućih i oporbe. U svom uvodnom izlaganju iznio je 20 preporuka za olakšavanje dužničkje krize i jačanje društvene pravednosti i solidarnosti. Kao glave stvari istaknuo je uvođenje osobnog bankrota, ali i ograničavanje minimalne razine za ovrhu u državnim poduzećima. Za privatna poduzeća uveo bi mjere koje bi trebala obeshrabriti pokretanja ovrha koju su po riječima Josipovića veliki problem u ovim trenucima kada je veliki broj nezaposlenih, a kriza jača cijelo vrijeme. 

Među 20 preporuka nalazi se i ona da se promjenom Ovršnog zakona ovršnim zahtjevima radnika daje prednost u slučaju konkurencije ovrha. Predsjednik predlaže i jačanje edukacije građana, poticanje projekata socijalnog poduzetništva i socijalnih paketa proizvoda za prezadužene i siromašne građane
-Dužnička kriza pritisla je mnoge naše građane. Ona ja posljedica ukupnog lošeg gospodarskog stanja, malih primanja i nezaposlenosti, bolesti i invaliditeta, minornih mirovina. Pravo rješenje dužničke krize samo je gospodarski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta. Ali, čekajući gospodarski oporavak, ne možemo nijemo gledati kako sve veći broj građana i njihovih obitelji tone u neizlječivo siromaštvo – rekao je okupljenima na Pantovčaku predsjednik države.  

Stoga predlaže da se problem dužničkog ropstva hrvatskih građana, u situaciji kada oni više nisu u stanju vraćati svoje dugove, počne rješavati uvođenjem instituta osobnog bankrota. Dugovi bi se namirivali razmjerno, sukladno mogućnostima dužnika, a veći ili manji dio duga bi se otpisao.

Također, predlaže predsjednik Josipović, treba promijeniti članak 75. tako da se u popis stvari na kojima se ne može provesti ovrha, uvrsti i stan koji je jedini stambeni prostor u vlasništvu dužnika. Treba predvidjeti i slučajeve u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnikom stana, ali se dužnik ne može deložirati već može dobiti status posebne vrste najmoprimca.

Josipović je također predložio da Hrvatska narodna banka (HNB) kao neovisni regulator preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope, a posebno treba nadzirati opravdanost promjene kamatne stope u slučaju kada je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. U Zakonu o obveznim odnosima treba drugačije definirati zateznu kamatu, te utvrditi da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice.

Također, HNB i Vlada bi poreznim i drugim mjerama trebali pomoći da banke ponude građanima s teško otplativim kreditima otpis dijela duga, reprogram kredita, moratorij na otplatu kredita kroz određeno vrijeme, kao i transformiranje kredita u francima u neki drugi oblik kredita bez naknade.

Predsjednik Josipović je pozvao dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje fonda solidarnosti za podršku različitim socijalnim projektima, te udruge, sindikate i vjerske zajednice da ojačaju socijalnu komponentu svojega rada.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić istaknula je da ova Vlada čini sve kako bi olakšala situaciju onima koje je kriza najviše pogodila, ali je istaknula da je to šire pitanje.
- Bez otvaranja novih radnih mjesta veliki dio problema ostat će neriješen i to je ono na čemu moramo raditi. Dio sustava koji najviše trpi su naši sugrađani u mirovini i to je jedno šire pitanje na koje moramo posvetiti pozornost – smatra Opačić.
Zamjenik ministra finacija Boris Lalovac istaknuo je da su stabilne javne finacije ključ za stabilnost sustava, te je istaknuo da Hrvatska od doprinosa svake godine dobije 19 miljardi kuna za mirovine, a treba namaknuti skoro duplo više.
- Kada se govori o dužničkoj krizi ne smijemo misliti samo na dug građana već i države. Mi smo početkom 2000-ih imali tri milijarde kuna kamate godišnje koje smo plaćali, a danas je to preko 11 miljardi. To su problemi koji su se dugo stvarali, ali neće se riješiti preko noći i jedini je izlaz u oporavku gospodarstva. To je ozbiljni i glavni problem – rekao je Lalovac.
Istaknuo je da nije problem otpisati neke dugove, ali to nije rješenje već samo produbljuje problem. Vlado Puljiz je istaknuo da treba ulagati u obrazovanje jer se to u dužem periodu višestruko vraća.
- Problem je što mladi koji imaju znanje i ambiciju napuštaju Hrvatsku i odlaze preko granice u potrazi za poslom. To moramo spriječiti jer nam opet najpametniji ljudi odlaze – smatra profesorica Mirjana Krizmanić.
Također je istaknula da među ljudima vlada anksioznost, očaj i ogorčenost, te da vlada jedna vrsta straha. U raspravi nakon izlaganja s njom se složio predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić te je nadodao da je u Hrvatskoj stvorena takva klima da se u nju neisplati ulagati i da se na tome treba poraditi.