'Kad sam vidio kako izgledaju javne financije uhvatila me panika'

Hrvatskoj je hitno potreban novi model ekonomske politike, jer je postojeći model istrošen i dobrim dijelom zaslužan za krizu u kojoj smo se našli. Jedna je to od poruka poslanih sa okruglog stola 'Modeli razvoja i ekonomska politika krize u Hrvatskoj', kojeg je organizirao zagrebački Fakultet elektronike i računarstva (FER).

Nizu iznesenih i pomalo idiličnih ideja o Hrvatskoj kao zemlji koja će rast bazirati na znanju, inovacijama i konkurentnosti, poprilično je kontriralo izlaganje Borisa Lavovca, zamjenika ministra financija. Lalovac je vrlo efikasno objasnio kakvo je zaista stanje u hrvatskoj ekonomiji i financijama i koliko je zapravo surova stvarnost u kojoj živimo.
-Potrebni su novi modeli rasta i nove strategije, to je svima jasno posebno kada vidimo kud nas je doveo postojeći model, koji je financirao potrošnju i špekuliranje. Od početka krize tj. 2008. godine investicije su nam pale za 40 posto. Kada zbrojimo proračunske deficite dolazimo do iznosa od 40 milijardi kuna manjka. Samo u 2011. nam je rečeno da je deficit 14 milijardi kuna, bez da su se tome pribrojile neizvršene obveze prema brodogradnji, Fini i Katoličkoj Crkvi. U 2012. smo ušli sa deficitom mirovinskog sustava od 16 milijardi kuna i umirovljenicima koji su prosječno stari 51 godinu ili deset godina manje nego u Europskoj Uniji. K tome, ohrabrivani smo kako je udio javnog duga znatno smanjen, dok je isti dug smanjen na papiru izuzimanje dugova HAC-a koji dosežu 27 milijardi kuna. Kada sam vidio kako izgledaju javne financije uhvatila me panika- priznao je Lalovac. 

No ni tu problemima nije kraj, pogotovo kada se uračuna utjecaj opće nelikvidnosti. Naime, u 41 milijardi kuna neizvršenih obveza sudjeluje 54.000 poduzeća koja su u blokadi duže od godinu dana i čije obveze iznose 34 milijarde kuna. Osim toga, ukupan broj gospodarskih subjetaka u blokadi iznosi 71.000, od čega 60.000 blokiranih tvrtaka nema niti jednog zaposlenog. Koliko mi to uopće poduzećama imamo, upitao se zamjenik ministra? 
'-To je naš ekonomski model u zadnjih 20 godina. Do 2012., tvrdilo se da je kapitaliziranost hrvatskih poduzeća 34 posto, ako im se pridruže javna poduzeća koja u svojim bilancama imaju goleme građevinske projekte poput autocesta. Kapitaliziranost naših poduzeća je u najboljem slučaju 15 posto, a tko bi želio dati novac i investirati u tvrtke koje imaju 15 posto kapitala. Kakav bi to model rasta trebao biti da ispravi takvo stanje, ako neće biti fiskalne održivosti koja je nemoguća bez realnog sektora'-pita se Lalovac. 

Još ga više čudi čemu toliki otpor fiskalnoj konsolidaciji koju provodi Ministarstvo financija, a koju je trebalo provesti još prije četiri godine. Naime, Lalovcu je jasno da za izlaz iz krize treba nastaviti sa odlučnom proračunskom konsolidacijom, poticanjem investicija i provođenjem strukturnih reformi, međutim, iznenađuje ga golemi otpor na koji nailaze svi prijedlozi njegova ministarstva. 

-Kritizira nas se zbog porezne presije – da li je porezna presija smanjenje zdravstvenih doprinosa sa 15 na 13 posto, smanjenje vodnih i šumskih doprinosa, neoporezivanje reinvestirane dobiti ili smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu? Nitko ne doživljava smanjenja poreza jer ih nitko nije ni plaćao, ne poštujemo osnovne zakone i svi od države očekujemo da bude spasitelj- objasnio je. 

Stanje u kojem danas ulazimo u EU tako je vrlo opasno. Ako ne uspijemo smanjiti proračunski deficit sa 10 na 3 posto, to će učiniti Europska komisija (EK) svojim mjerama, koje će biti još manje popularne. Najgori mogući scenarij jest ipak, da nam EK privremeno zabrani pristup kohezijskim fondovima Unije, dok mi istovremeno budući rast temeljimo na tom novcu. 
Ideje za nove gospodarske modele preložili su i dekan FER-a, Nedjeljko Perić i predsjednik Hrvatskog instituta za računovodstvo i financije Tihomir Domazet. Ključna riječ u njihovim izlaganjima bile su inovacije. Tako Perić tvrdi da FER, ali i ostali fakulteti zagrebačkog Sveučilišta intenzivno rade na implementaciji inovacija u gospodarstvo, dok bi se novi model rasta trebao temeljiti na pet strateških točaka. Prva bi bila modernizacija poljoprivrede i prerađivačke industrije koju treba bolje povezati sa turizmom, zatim je potrebno postići energetsku neovisnost i osnovati energetski klaster, nakon čega se treba konsolidirati i postići prijateljske odnose sa zemljama u regiji i stvoriti konkurentno gospodarstvo kroz izvoz i inovacije. 

Domazet, pak, misli da se treba orijentirati na strateške industrije poput poljoprivrede, turizma, prometa i energetike, dok se u hitnim, vatrogasnim mjerama moraju iskazati HNB, Vlada i banke:  -HNB mora osigurati likvidnost gospodarstvu, banke moraju srezati kamate dok Vlada mora obustaviti privatizacijske procese i provesti reformu radnog zakonodavstva. Dugoročni učinci takvih mjera bili bi godišnji rast BDP-a i zaposlenost i od pet posto i rast nacionalne štednje do 30 posto- zaključio je Domazet.