Kako prometno povezati Hrvatsku i BiH?

Na ionako zastarjelu i slabo održavanu cestovnu mrežu u pograničnim područjima Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Ličko-senjske i Zadarske županije s hrvatske strane, te područja tzv. Republike Srpske, Unsko-sanskoga i Livanjskoga kantona u BiH nadovezala se i sva problematika regulacije graničnog prometa otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

Time je, poznato je, stanovništvu s obiju strana i dodatno zagorčen svakodnevni život. Obzirom na neimaštinu s obje strane granice i podugačak popis želja i „projekata“ usmjeren je na financiranje sredstvima fondova EU-a.

Stoga je danas u Županijskoj komori Karlovac održan prvi u najavljenom nizu sastanaka šireg međudržavnog tijela sačinjenog od predstavnika jedinica lokalne samouprave i regionalnih uprava za ceste, a predvodili su ih s hrvatske strane Boris Majić, direktor Sektora za ekonomske poslove Hrvatskih cesta i Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra za komunikacije i promet BiH.

Kako bi se uopće mogli izraditi prioriteti, Boris Majić kazao je da za početak sve prijedloge, od onih za rješavanje raznih kategorija graničnih prijelaza do izgradnje ili rekonstrukcije prometnica moraju sabrati i obraditi tehničke službe, a Izet Bajrambašić podsjetio je da je Hrvatska do sad imala daleko više novca osiguranih instrumentima zajedničke potpore projektima u europskim regijama iz programa JASPERS Europske komisije.

Prostor zapadnog dijela BiH ostao je u strateškim vizijama u bivšoj Jugoslaviji po strani od glavnog prometnog pravca Ljubljana-Zagreb-Beograd, a u novijoj europskoj strategiji ostao bi, ne poveže li se upravo projektima kojima se bavi ovaj skup, izoliran i između prometnih koridora „Vb“ Rijeka-Zagreb-Budimpešta i koridora „Vc“ Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta.

Predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman naglasio je stratešku važnost ove inicijative radi njenog uklapanja u već kreirani i započeti projekt povezivanja Novog Mesta iz Slovenije, preko Karlovca s Bihaćem i Unsko-sanskim kantonom u BiH, u Slovenij poznat pod terminom „3. Razvojna os“.

Među mnoštvom istaknutih često lokalnih problema, od kojih se mnogi odnose na deficitarnost malograničnih prijelaza i prometnu neusklađenost s međunarodnim propisima, pozornost je privuklo izlaganje Luke Matijevića, ravnatelja županijskih cesta Ličko-senjske županije. Govoreći o nužnosti povezivanja područja Donjeg Lapca s autocestom „Dalmatinom“, on je iznio niz argumenata za temeljito uređenje 27,4 km duge prometnice od Donjeg Lapca do Udbine, pri čemu je taj pravac istaknuo kao jedan od ključnih budućih ulaza u prostor jedinstvenog nacionalnog parka, koji bi trebao nastati objedinjenjem NP Plitvičkih jezera i NP Una.

Matijević je kazao da broj vozila ne bi smio biti ključni i jedini kriterij ulaganja u izgradnju prometnica, već bi se trebalo uvažiti i gospodarski i demografski element kao dio perspektive koja bi opravdala takva ulaganja.

Boris Majić podsjetio je da su pravila za vrednovanje projekata za financiranje iz EU fondova vrlo određena i metodološki razrađena do detalja, ali da se zato dio problematike može rješavati i drugim izvorima financiranja.