Kolakušić: Treba nam promjena svih zakona vezanih uz predstečajne nagodbe

Danas je održana panel diskusija o predstečajnim nagodbama i stečaju na kojoj su sudjelovali sudac Mislav Kolakušić, Anđa Redžić iz Ministarstva financija te odvjetnica Davorka Huljev.

Panel diskusiju organiziralo je Visoko učilište Effectus za finacije i pravo, a tema je aktualna zbog najavljenih promjena zakona o predstečjanoj nagodbi. Sudac Mislav Kolakušić istaknuo je da novim promjenama neće se ništa krucijalno promijeniti.

- Nama treba promjena svih zakona koji su vezani uz predstečajne nagodbe, ovakve parcijalne promjene neće donijeti ništa. Ono što je bitno istaknuti da su do sada stečajni postupci trajali u prosjeku 260 dana na trgovačkom sudu, ali problem su bili ovršni postupci koji su usporavali procese. To bi se sad trebalo promijeniti i ubrzati cijeli proces – istaknuo je Kolakušić.

Predstavnica ministarstva finacija Anka Redžić pojasnila je da su njihovi podaci drugačiji, ali da su različiti ciljevi predstečaja i stečaja.
- U stečaju je cilj namiriti vjerovnike, a u predstečaju je da kompanija ostane raditi. Mi smo po parametrima uspješnosti stečaja iza 90. mjesta, te je po našim statistikama trajanje stečaja oko tri i pol godine. Razlikuju se ciljevi stečaja i predstečaja – istaknula je Redžić.

Odvjetnica Davorka Huljev koja je i sama predstečajna povjerenica, ali i stečajna upraviteljica istaknula je da su u stečajnom zakonu puno dublji problemi, te da mnogi koriste ove institute kako bi izbjeglo sudske pristrojbe.

- Mnoge predstečajne nagodbe su pokrenute kako bi se izbjeglitroškovi otvaranja stečajeva, te je taj trošak prebačen na FINA-u. Problem i kod stečaja je da bivše Uprave ne ostavljaju bilancu, ne javljaju se i zbog toga imamo problema. Bilo je slučajeva kada tri godine nije predan završni račun, a jedina kazna je brisanje iz sudskog registra. Tako se ne može kvalitetno raditi – dodala je Huljev.

Na panel diskusiji istaknuto je da mnogi stečajni postupci su ustvari samo ovršni postupci jer u njih se ulaze s imovinom koja je opterećena hipotekama, te da se jednostavno ne može napraviti ništa osim firmu likvidirati. Najveći problem je što u predstečaj i stečaj se ulazi s bankovnim računima u blokadi.
- Predstečaj se ne bi smio pokretati kada je račun blokiran jer to je ondaveć za stečaj. Treba biti otvoren prema vjerovniku i reći mu ranije. Dogovoriti se van suda, a ako se ne može dogovriti izvan suda onda neka sud napravi predstečajnu nagodbu prije blokade. Isto tako trebalo bi omogućiti obrtnicima koji su jedino dužni državi da se dogovre bez suda jer u takvim slučajevima i suda samo briše kamatu a glavnica ostaje – rekao je Kolakušić, te je istaknuo primjer Imunuološkog zaovda kao pravovremeno pokretanje stečaja. Iako u tom slučaju je stečaj poništen, to je po Kolakušiću pravi put.