Kreditiranje države neće negativno utjecati na ostale

U računu financiranja za 2012. ne piše koliko duga ministar Linić namjerava pokriti inozemnim zaduženjem, a koliko onim na domaćem tržištu

Država će se ove godine morati zadužiti za 21,2 milijarde kuna. Kad se pokriju pristigle obveze, novi će dug (neto financiranje) biti veći 9,9 milijardi kuna. No u računu financiranja za 2012. ne piše koliko duga ministar financija Slavko Linić namjerava pokriti inozemnim zaduženjem, a koliko onim na domaćem tržištu. Tada bi i bankari bili precizniji u odgovoru na pitanje koliko će novca ostati poduzećima. U računu financiranja, naime, piše samo da se ukupno planira izdati oko 14,8 milijardi kuna obveznica, ne i gdje točno.
Znaju li možda u bankama nešto više? U Zagrebačkoj banci kažu da krediti javnom sektoru iznose 24 posto kreditnog portfelja, što je tri postotna boda više nego 2009.
- Hoće li se trend nastaviti, ovisit će o provedbi proračuna, mogućnosti zaduženja na inozemnom tržištu, potražnji za novim kreditima. U godini oskudnijeg i skupljeg izvora novca važno je ostaviti što više raspoloživog novca privatnom sektoru - odgovaraju u Zabi.
Zvonimir Akrap, član Uprave Splitske banke, kratko kaže da će banka i u 2012. financirati sve sektore, uključujući državu, a struktura financiranja ovisit će o kvaliteti projekata i kreditnih zahtjeva. U Erste banci kažu da će i ove godine osigurati kreditiranje za potrebe države jer tako utječu na likvidnost cjelokupnoga gospodarstva, posredno i na likvidnost klijenata.
- Kreditiranje države neće negativno utjecati na ostale kategorije klijenata - poručuju iz Erstea.
U Hypo banci objašnjavaju da su s obzirom na uspješno prodane trezorske zapise u eurima (764 milijuna), plan izdanja nove dolarske euroobveznice te uobičajenu potporu mirovinskih fondova državne potrebe za refinanciranjem upravljive. Banke bi se mogle dodatno angažirati ako javni sektor izađe s atraktivnim projektima koje podupiru međunarodni financijaši i fondovi EU.
No Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, kaže da će sigurno više od pola duga nastojati refinancirati u inozemstvu. To je svojevrsni prešutni dogovor s HNB-om kako bi se smanjio pritisak na slabljenje kune. Međutim, država ne mora istisnuti poduzeća s kreditnog tržišta jer mirovinski fondovi mogu kupiti između 500 i 750 milijuna eura obveznica.