Masovno su kreditirana 'zombi' poduzeća koja su usporila reforme

Na današnjem briefingu za novinare Hrvatske udruge banaka (HUB), razbijeno je nekoliko mitova o trendu razduživanja, koje uopće ne ostavlja velik trag na domaće gospodarstvo.

Naime, razduživanje kao slabiji pristup bankovnom financiranju zbog otežanog pristupa međunarodnim bankama u Hrvatskoj je imalo važan utjecaj na početku krize tj. 2008. i 2009. godine, ali ne i sada iako se ono pomalo osjeća.

Direktor HUB-a Zoran Bohaček objasnio je kako se u kasnijim fazama krize veza između razduživanja i ekonomskih rezultata u nekim zemljama potpuno pogubila. – U početnoj fazi krize, kada je razduživanje snažno utjecalo na proizvodnju i zaposlenost, problem je bio prisutan u Hrvatskoj, dok su se kasnije u svim zemljama ekonomski rezultati odvojili od trendova u bankarstvu – kazao je Bohaček.

Time se može zaključiti da je Hrvatska osjetila tek prosječan eksterni šok, a banke su čak povećale kreditiranje i priljev kapitala tijekom 2009. godine, čime se može zaključiti da između šoka razduživanja kroz banke i promjene BDP-a u krizi nije moguće utvrditi povezanost. Očekivani rast kredita u krizi zapravo je bio puno viši od očekivanog obzirom na kretanje BDP-a. Drugim riječima, banke su djelovale protu-ciklički, ali bezuspješno.

Razloge tog neuspjeha treba potražiti u činjenici da u krizi nije postojao višak potražnje nego višak ponude kredita, a masovno su kreditirana nesolventna 'zombi' poduzeća koja su ujedno usporila strukturne reforme.

HUB je petak predstavio u prvo izdanje HUB pregleda, nove kvartalne publikacije koja je izrađena u suradnji s Arhivanalitikom. Cilj te publikacije je na pregledan način redovito informirati o trendovima u bankarstvu, poput izvora financiranja, plasmana, kamatnih stopa i troškova regulacije te kapitalizacije i rizika banaka.