Merkel: Zajedno ćemo raditi u ovoj regiji

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ugostio je u Kneževom dvoru u Dubrovniku čelnike zemalja jugoistočne Europe i počasnu gošću skupa, njemačku kancelarku Angelu Merkel. Na neformalnom sastanku u tzv. Gymnich formatu kao glavne teme razgovora bile su politička situacija i odnosi u regiji, nastavak politike proširenja Europske unije, ključni infrastrukturni projekti u ovom dijelu Europe i energetska politika.

Jako mi je drago što sam ovdje, ovo je čast i za Njemačku, znak da ćemo i dalje zajedno raditi u ovoj regiji. Procesi priključenja će se završiti time da će sve zemlje regije biti u Europskoj uniji, rekla je kancelarka Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Josipovićem.

Istaknula je kako je razgovarano o poplavljenim područjima te da će Njemačka i dalje pomagati. Na pitanje o odnosima Hrvatske i Njemačke Merkel je rekla da su oni prisni. Na dobrom smo putu, odnosi su odlični, i to ne samo politički, pogledajte koliko je Nijemaca turista u Hrvatskoj, rekla je Merkel.

Točno u podne njemačka kancelarka stigla je u Knežev dvor gdje su je dočekali predsjednik Josipović i slovenski predsjednik Borut Pahor, čelnici zemalja koji su inicirali godišnje okupljanje šefova država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije. Po dolasku na trg ispred Kneževa dvora dobro raspoložena Merkel se osim sa svojim kolegama političarima rukovala i s brojnim okupljenim Dubrovčanima i turistima.

Supredsjedatelj skupa koji se održava u sklopu procesa Brdo-Brijuni je slovenski predsjednik. Taj proces nastavak je strateškog dijaloga lidera jugoistočne Europe, koji je u ovom formatu počeo u Zagrebu 1. srpnja 2013. godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom 25. srpnja 2013. na Brdu kod Kranja. Politički dio plenarnog sastanka na kojem će se govoriti o konsolidaciji europskog prostora važan je za dio zemalja u regiji koje su izvan EU-a, a bitan je za uspješnost drugog dijela sastanka. Regija naime snažno zagovara da se u pitanjima infrastrukture i pri iscrtavanju koridora zemlje regije promatraju kao jedinstven i cjelovit europski prostor.

Poseban će se naglasak staviti na Jadransko-jonsku autocestu i željeznički koridor Muenchen-Istanbul. Dovršetak Jadransko-jonske autoceste je izuzetno važan za Hrvatsku, istaknuli su u Uredu predsjednika, jer najviše prolazi upravo kroz našu zemlju, a nedostaje 300 kilometara kroz Crnu Goru i Albaniju. Ta je autocesta važna jer osigurava kvalitetan prilaz Dubrovniku kroz zaleđe, a izgradnja tih 300 kilometara znatno bi povećala promet na domaćim prometnicama, smatra Ured predsjednika. Ta cesta je i u interesu Makedonije i Kosova te se očekuje konsenzus oko tog projekta.