Mladi na domaćem tržištu rada: Nezaposleni, potplaćeni i zabrinuti za budućnost

Ovogodišnja Eurostatova publikacija 'Biti mlad u Europi' pokazuje nekoliko stvari. Prije svega, da Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenosti mladih, pogotovo kada je riječ o nezaposlenosti mladih s visokom stručnom spremom. Od kuće odlaze tek s 32 godine. Mladi u Hrvatskoj su, tome unatoč, među najzainteresiranijima za politička pitanja.

Na tragu toga su i rezultati istraživanja 'Mladi na tržištu rada' koje je u razdoblju od 18. siječnja do 8. veljače ove godine provela neformalna inicijativa 'Za rad spremne' u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područnim uredom Krapina i Mrežom udruga Zagor. Istraživanje je dio projekta 'Za rad spremne' kojeg provodi CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Ciljana populacija istraživanja bile su sve osobe između 18 i 30 godina koje su završile neki oblik školovanja te se nalaze na tržištu rada. Istraživanje je provedeno putem online upitnika te je u njemu sudjelovalo ukupno 2,947 osoba iz svih županija Republike Hrvatske, od čega 77,2 posto žena i 22,6 posto muškaraca.

87 posto ispitanih mladih razmišlja o odlasku u inozemstvo

Rezultati istraživanja otkrili su mnoge bolne točke društva u Hrvatskoj, barem kada je riječ o mladima. 65 posto ih je nezaposleno, a od onih koji su zaposleni svega 35 posto ispitanika i ispitanica radi na neodređeno – svi ostali su zaposleni preko nestalnih i nesigurnih oblika rada, a 60 posto zaposlenih mladih ima plaću manju od hrvatskog prosjeka – nižu od 4,500 kuna.

GRAFIČKI PRIKAZ: Je li vam plaća dovoljna za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba?

Gotovo polovica ispitanih osoba ne može se samostalno uzdržavati plaćom. Naime, 65,7 posto ispitanih mladih odgovara da im netko financijski pomaže – u najvećoj mjeri roditelji (67,5%) te partner ili partnerica (44,2%).

Zabrinjava i podatak da je više od 73 posto ispitanih odgovorilo kako smatra da njihova struka nije dovoljno cijenjena u društvu, a više od 72 posto smatra da nije niti adekvatno plaćena.

Situacija na tržištu rada osim materijalnih nosi i psihičke posljedice. 42 posto ispitanih boji se gubitka posla, a 39,9 posto strahuje kako se neće zaposliti. Također, prisutne su bojazni i od nemogućnosti financijskog osamostaljenja, kao i nemogućnost osnivanja obitelji zbog nedostatka financijskih mogućnosti i preopterećenosti poslom. Više od polovice ispitanika navodi kako većinom ili stalno osjeća uznemirenost (58.2%), razdražljivost (52%), napetost (65.8%), zabrinutost (75.4%) te nesigurnost (60.2%), iz čega se može zaključiti kako nezaposlenost ili nesigurno i slabo plaćeno radno mjesto dovodi do kroničnog nezadovoljstva kvalitetom života.

Ukoliko vas zanima istraživačko izvješće, možete ga pronaći ovdje. Više o rezultatima istraživanja, situaciji na tržištu rada, Garanciji za mlade, posebnom položaju mladih žena na tržištu rada, kao i brojnim drugim temama možete saznati i na tribini 'Mladi na tržištu rada' koja će se održati u srijedu, 29. travnja u 17 sati u prostorijama Zelene akcije. Na tribini će gostovati Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, pomoćnica ministra rada Tatjana Dalić te članice inicijative 'Za rad spremne' koje će predstaviti istraživanje, Anja Repalust i Irena Velimirović.