Može li Vlada uvesti jedinstveni porez od 20 posto?
U pokušaju da Hrvatsku učini atraktivnijom i privuče strane ulagače, u Vladi razmišljaju i o modelu tzv. flat tax ratea ili jedinstvene stope poreza, sustava koji se u više zemalja regije pokazao prilično uspješnim.
To bi značilo da bi se sadašnje stope poreza na dobit od 20 posto i osobnog dohotka od 12, 25 i 40 posto svele na jedinstvenu stopu, piše Jutarnji list i navodi kako u nekim zemljama objedinjavanje uključuje i PDV, koji je u Hrvatskoj 25 posto.
Visoki izvor u Vladi potvrdio je kako je riječ o jednom od modela o kojima se razmišlja za buduću poreznu reformu, no kako se prvo moraju napraviti izračuni i vidjeti kakve bi to imalo efekte na proračun. Cilj je prije svega povećati investicije, te će Vlada u obzir uzeti svaku ekonomski razumnu mjeru koja tome može dati poticaj, kazao je za Jutarnji taj izvor.
Navedeno zvuči kao prilično revolucionarna ideja, s obzirom na promjene koje iziskuje, pogotovo u trenutku kada prihodi padaju, a inspektori neumorno pečate objekte poreznih dužnika. Bez obzira na to hoće li se Vlada odvažiti na još jednu poreznu reformu , činjenica jest da je uvođenje jedinstvene porezne stope koncept koji je “izašao iz mode”, jer su neke zemlje, poput Slovačke i Češke, odustale od flat tax ratea u vrijeme krize.
No, baltičke zemlje, pioniri tog modela, ostale su mu vjerne unatoč žestini krize koja ih je pogodila. Sredinom devedesetih godina one su pokrenule uvođenje jednostavnog poreznog sustava, ponajprije zato što su željele privući strane ulagače i potaknuti rast ekonomije. Od tada su dodatno smanjile stope oporezivanja i u EU danas slove za zemlje koje uživaju najmanje porezno opterećenje (u Latviji iznosi 26 posto BDP-a dok u mnogim zemljama premašuje 40 posto).
Ekonomski bum koji je uslijedio u baltičkim zemljama impresionirao je mnoge, pa su flat tax počele uvoditi i druge zemlje, uključujući Rusiju (13 posto), Slovačku (19 posto), Rumunjsku (16 posto), Srbiju (14 posto)... U najstojanju da ga prikažu što atraktivnijim, zemlje su se hvalile da im je flat tax donio pojednostavljenje poreznog sustava, povećanje ulaganja, izvoza, zapošljavanja, prihoda, kao i da je smanjio sivu ekonomiju.
U vrijeme krize, međutim, postali su važni drugi argumenti: mnogi su se počeli žaliti da sustav nije pravedan jer svi plaćaju istu stopu poreza bez obzira na bogatstvo. K tome, svima su pala strana ulaganja, bez obzira na porezni sustav. Tako je Slovačka u prosincu prošle godine odlučila napustiti svoj zaštiti znak “19 posto poreza za sve” i uvela višu stopu poreza za bogate, političare i kompanije.