Najpesimističniji prognozer ponovio: BDP pada dva posto

Tradicionalno najpesimističniji prognozer među ekonomskim analitičarima, Hypo-vac Hrvoje Stojić, ostao je vjeran sebi - ove godine BDP pada još dva posto!

Doduše, nedavno je za Lider to već najavio, pa iznenađenje nije toliko neugodno. No razlozi novog pada zbilja počinju ići na živce - razduživanje privatnog sektora, rast nezaposlenosti, slabašni izgledi (č.izvoz!) u okruženju, neizvjestan ishod predstečajnih nagodbi, rast cijene financiranja, zaoštravanje regulative u bankarskom sektoru, izostanak reformi, nedovoljna fiskalna prilagodba... 

Prema izračunu Eurostata i HAAB istraživanja Hrvatska, uz iznimku Grčke, ima najveći kumulativni pad BDP-a u Europi - u razdoblju od 2007. s procjenom do 2014. to je oko 9 posto, koliko su otprilike pale i investicije (u 2012. u usporedbi s 2008.)! Slaba je utjeha to što nam za vrat pušu Italija, Portugal i Slovenija. Još manje to što je Poljska za to vrijeme narasla 20-ak posto. 

- Privatni će sektor nastaviti s razduživanjem kako u bankarskom sektoru tako i u sektoru poduzeća. Daljnji rast loših plasmana, povećani kapitalni zahtjevi i ostali pritisci na profitabilnost banaka mogli bi smanjiti aktivnost domaćeg bankarskog sustava što smanjuje potrebu za dužničkom polugom. Zaduživanje javnog sektora za pokriće rastućeg fiskalnog deficita, uključujući i pravodobno predfinanciranje za 2014. godinu kada obvezeu ponovno počinju rasti, i dalje hje jedini motor inozmenog zaduživanja. U konačnici, relativni porast vanjskog duga iznad 103 posto BDP-a posljedica je zaduživanja javnog sektora, pada BDP-a i slabije klune u odnosu na košaricu valuta - tumači Stojić dodajući da nas uz sve to i dalje katastrofalna konkurentnost (ispod 80. mjesta na ljestvici Svjetskog ekonomskog foruma). 
Prilično je izgledno da ćemo biti jedna zemalja neto uplatiteljica u proračun EU i to uz 0,5 posto BDP-a koliko će nas stajati izlazak iz CEFTE. 

Stojić još jednom naglašava kako fiskalna konsolidacija mora biti jedna od glavnih zadaća, jer bruto javne potrebe za financiranjem već sada dosežu 16 posto BDP-a (od nas su gore samo Srbija i Mađarska), a od iduće godine ponovno stižu veliki računi za vanjski dug. 
Fiskalna prilagodba, tvrdi Stojić, ne mora nužno biti prociklička, jer mjere na strani ponude podižu konkurentnost, a dugoročne reforme neće deprimirati potražnju.
Dakle, da rezimiramo. Stojićeve procjene izgledaju ovako: BDP - 2013. minus 2 posto, 2014. plus 0,3 posto; osobna potrošnja - 2013. minus 2,1 posto, 2014. minus 0,7 posto; nezaposlenost - 2013. 17,2 posto, 2014. 18 posto!