'Ne možete samo čekati da vam se promjene dogode, već morate riskirati'

Advanced Program in Business (APB) u organizaciji Instituta za inovacije jedan je od vodećih edukacijskih programa za top menadžere i poduzetnike koji žele unaprijediti poslovanje svojih tvrtki. Predavači dolaze sa najprestižnijih svjetskih sveučilišta i iznimno su utjecajni u svojim disciplinama što polaznicima omogućuje ne samo odličan pregled stanja u određenim branšama, već i uvid u buduće trendove koji će oblikovati tržište.

Predavanja su interaktivna i pokrivaju širok spektar tema u četiri ključna područja za menadžere: inovacijama, korporativnim strategijama, marketingu i prodaji te financijama. Razgovarali samo s današnjim predavačem, profesorom Stephenom P. Bradleyem sa Harvard Business School-a koji je održao izlaganje pod nazivom 'Stvaranje kompetitivnih prednosti i strategije rasta'.

Koje su specifičnosti APB programa, što ga izdvaja od drugih?

APB je jedinstven, jer nema puno takvih programa koji su javno dostupni. Na Harvardu nas inače nastoje usmjeriti na direktan rad s privatnim tvrtkama. Specifično je i što su predavači dosta šaroliki, iz različitih područja. Međusobno se ne poznajemo, ali se svejedno vrlo dobro nadopunjujemo u jednu zaokruženu cjelinu.

Koje su glavne točke vašeg predavanja?

Moje predavanje je fokusirano na strategije rasta pa se stoga bavim dvama primjerima kompanija koje su ostvarile fenomenalan rast sa ne baš zavidnih pozicija, a to su Apple i Alibaba. Pozabavit ćemo se njihovom prošlošću, inovacijama koje su uvodili kako bi povećavali tržišni udio i ostalim faktorima koji su ih odveli doslovno na krov poslovnog svijeta.

Koliko je važno za moderne menadžere da inoviraju u svom radu, da se odmaknu od starih metoda upravljanja i okrenu novim strategijama? Jesu li prošla vremena zadanih proračuna i reagiranja na tržišne promjene kad se već dogode, moraju li danas menadžeri praktički sami stvarati trendove i kreirati potražnju za svojim proizvodima?

Na predavanjima koristim karikaturu Stevea Jobsa kako sjedi na planini i predviđa budućnost. Time želim ilustrirati kako ne možete samo čekati da vam se promjene dogode, a također ne možete ni pitati svoje klijente što oni žele jer većina njih nema pojma. Niti jedan kupac nije zamišljao da kupuje proizvod poput iPad-a, ali Jobs je predvidio da bi s pravim dizajnom i prikladnim aplikacijama mogao stvoriti nešto što će promijeniti tržište. Ispostavilo se da je bio u pravu. Zapravo je stvorio potražnju za proizvodom. To treba i hrvatskim tvrtkama, moraju se globalizirati, jer je hrvatsko, pa i regionalno tržište premalo. Također moraju razmišljati van strogih okvira svoje industrije jer većina etabliranih industrijskih grana strašno kompetitivna i marže su vrlo male. Dakle, ono što vas može učiniti bogatim je pronalaženje tržišne niše, tzv. 'out of the box' razmišljanje.

To je puno lakše reći nego učiniti. Što konkretno kompanije mogu činiti da pronađu nova tržišta? Kakvu strategiju preporučate?

Ne treba se bojati metode pokušaja i pogreške. Mnoge svjetske kompanije slijede upravo tu strategiju, uz core business paralelno sondiraju različita tržišta i traže prilike za zaradu kroz inovativnost. Morate biti svjesni da će velika većina tih probnih balona propasti, ali oni koji uspiju mogli bi vam otvoriti neslućene mogućnosti, zato je važno riskirati. Ljudi se znaju previše usko fokusirati na svoju industriju i trikove zanata pa zbog toga često ne vide priliku da naprave mali odmak i sagledaju nove mogućnosti. Treba eksperimentirati i istraživati, to je najvažnije. Znam da je jedan od problema koji muči hrvatske poduzetnike previše birokracije, to koči biznis, ali nije problem koji jedinstven za vas, svugdje po svijetu se vlade znaju previše petljati u poslovni život. Imate primjer Tesle koji se bori da se u SAD-u ukine prodaja automobila preko zastupnika i da tvornica može prodavati direktno kupcima. To je i za proizvođače i za klijente dobra stvar, međutim auto zastupništva se bore i lobiraju da se to ne dogodi. Vidjet ćemo kako će se stvar rasplesti na kraju.

Kako u Hrvatskoj razvijati poslovanje kad je ekonomija već godinama u recesiji i jednostavno nema domaće potražnje?

Jedino rješenje za takva gospodarstva je izvoz, pritom ne mislim samo na regiju, morate razmišljate šire, globalno. Jako je bitno ne ograničavati se na domaće tržište ili zemlje bivše države. EU kao jedinstveno tržište vam je lako dostupno, cijena rada vam je relativno konkurentna i morate upregnuti mlade i pametne ljude u donošenje promjena. Međutim, znam da vas muče ozbiljni problemi, smanjuje se broj stanovnika, a obrazovani ljudi iseljavaju trbuhom za kruhom. Te trendove treba mijenjati, a jedan od načina su reforme koje će promijeniti trenutno stanje u kojem su vam plaće niske, a porezi vrlo visoki u usporedbi s drugim državama. Iako ni europska ekonomija ne cvjeta, jako je nezgodno kad ste u grupi zemalja koje se nazivaju PIGS, vrlo nezahvalan akronim.

Trebaju li se hrvatske tvrtke pri izlasku na nova tržišta držati ustaljenih strategija poslovanja ili se prilagođavati njihovim specifičnostima?

Jako je važno da poznajete i razumijete tržište na koje se želite proširiti, to je krucijalno u stjecanju kompetitivne prednosti nad konkurencijom. Problem s hrvatskim tvrtkama je što su ih povijesne okolnosti, odnosno sustav u kojem su poslovale učinile konzervativnima, a to se jako polako mijenja.

Koje trendove osobno vidite kao dobre prilike za menadžere i kompanije u bliskoj budućnosti?

Da to mogu sa sigurnošću predvidjeti vjerujte mi da bi bio jako bogat čovjek, nezahvalno je davati takve prognoze.