Nezaposleni i studenti mogu raditi na sebi

Oni koji nemaju sreće u traženju zaposlenja ili još studiraju imaju i treću opciju – nastavak obrazovanja. Tako si povećavaju mogućnosti za zapošljavanje, a to ih ne mora stajati ni kunu.

U vrijeme velike nezaposlenosti, kad se mnogi mladi pitaju kako će i što raditi nakon fakulteta, zamisao o volontiranju koju je iznio Mirando Mrsić izazvala je podijeljene reakcije. Neki studenti smatraju kako je to prilika da steknu prvo radno iskustvo, nasušno potrebno, da bi se poslije zaposlili, a drugi se žestoko protive.
Argumenata ima za obje strane i što god mislili o prijedlogu, mnogi mladi, nažalost, žive stvarnost koja bi se najlakše mogla opisati sintagmom ‘S faksa na burzu’. Za one u takvoj situaciji i koji nemaju sreće u pronalaženju zaposlenja ili su još na fakultetu postoji i treća opcija - izbor nije samo biti nezaposlen ili raditi. Nastavak obrazovanja, koliko god se na prvu možda činio nelogičan, katkad je najbolja opcija.
Naravno da se mladi žele osamostaliti i početi zarađivati, ali ako nema posla, bolje je steći još neku kvalifikaciju nego prazan hod. Naravno, za takvo što potreban je novac, ali tko kaže da ga mora biti mnogo? Brojna znanja mogu se steći i besplatno.
Naprimjer, na internetu se uz minimalan trud mogu pronaći besplatne lekcije stranih jezika. Dovoljno je upisati riječi ‘learn english for free’ (naučite engleski besplatno) u tražilicu i otvara vam se niz stranica. Jednako je i s drugim velikim svjetskim jezicima, pa se tako besplatno mogu učiti i njemački, francuski, španjolski, čak i kineski! Naravno da je mnogo lakše učiti jezik u skupini, s profesorom, ali činjenica je da svi oni s računalom i internetskom vezom nemaju ispriku ako ne rade na poboljšanju samih sebe na tom području.

Studijski programi Besplatni ‘tutriali’ odnosno praktični vodiči mogu se naći za širok spektar znanja - od web-dizajna do projektnog menadžmenta - potrebno je samo potražiti. Zato je svakako bolje utrošiti vrijeme na to da se besplatno nauči brzo tipkati ili svladaju vještine Excela nego na sjedenje na kavi i kukanje da je teško pronaći posao.
Za one koji su spremni izdvojiti više vremena i napustiti dom tu je i mogućnost odlaska na kraći ili dulji studijski program u inozemstvo. Naravno, za takvo što u većini slučajeva studenti traže potporu u obliku stipendija. Osim domaće stranice koja je studentima itekako poznata - Stipendije.info, informacije o tome kakve se stipendije nude moguće je pronaći na brojnim mjestima. Za to je iznimno koristan i portal Scholarshipportal.eu.
Zainteresiranima nudi mogućnost pretraživanja stipendijskih programa s pomoću nekoliko kriterija. Tako se mogu pretraživati i osnovni, 'bachelor' programi, ali i master, pa čak i doktorski i postdoktorski programi. Osim toga moguće je pretraživati što se nudi čak i prema kriteriju zemlje u koju se želi ići.

Kvalitetna ponuda Slični portali postoje i za same programe, pa se tako (neovisno o tome nude li stipendije) mogu pretraživati programi u EU za pojedine faze obrazovanja. Bachelorsportal.eu, Mastersportal.eu, Phdportal.eu i Shortcoursesportal.eu vrlo su korisni i napravljeni tako da se lako koristiti njima. Količina programa koji su predstavljeni uistinu je impresivna - najviše je master programa, više od 18 tisuća; ali tu je i 5,5 tisuća 'bachelor' programa, više od tisuću doktorata i isto toliko kratkih programa i stipendija.
Cijela priča počela je upravo s portalom o master programima koji je pokrenula europska studentska udruga, a poslije je portal prerastao u privatnu kompaniju sa sjedištem u Nizozemskoj. U tri godine postojanja ovi portali postali su mjesta na kojima se uistinu mogu naći brojne informacije - predstavljeno je čak 950 sveučilišta u 39 europskih zemalja.
Tako, primjerice, netko tko nema posao, a ima mjesec ili dva vremena, može na portalu za kratke programe (Shortcoursesportal.eu) pronaći za sebe jedan od više od 300 kratkih ekonomskih programa. Svaki od njih predstavljen je ukratko - trajanje, jezik, cijena - ali je i malo detaljnije opisano o kakvom je programu riječ. Uz to, kraj svakog programa navedeno je postoji li način da se za njega dobije stipendija, a postoji i link na stranice programa gdje je predstavljen do u pojedinosti. Ako ništa drugo, omogućeno je poslati upit o kakvom se programu radi.

Balkanske prilike Naravno, postoje i druga mjesta na kojima se mogu pronaći zanimljive informacije, koje nisu nužno ograničene na Europu. Tako, naprimjer, Eastchance.com (eng. istočna prilika) nudi specijalizirane informacije upravo za mlade i studente iz Istočne i Srednje Europe. Portal su pokrenula dvojica Rumunja koji i sami nisu imali nikakve mogućnosti za putovanje izvan svoje zemlje osim da iskoriste stipendije.
Na tome mjestu popisane su informacije o mogućnostima financijske pomoći, posebno namijenjene studentima iz Srednje i Istočne Europe, ali i o mogućnostima koje nisu izravno usmjerene na te studente, ali su i oni uključeni. Ipak, na ovakvim i sličnim portalima oni koji pretražuju trebaju imati na umu važnu činjenicu, koja je najvidljivija na portalu S4WB.eu (Scholarships for west balkans - stipendije za zapadni Balkan).
Naime, Hrvatska na toj stranici i mnogim drugim mjestima više nije uključena među zemlje na Balkanu niti među one u razvoju. Iako će mnogi opravdano reći da niti smo promijenili lokaciju niti mnogo bolje stojimo ekonomski, ova se promjena dogodila zbog toga što će Hrvatska uskoro postati dio EU. Ipak, iako to znači da nekim izvorima financiranja ljudi iz Hrvatske više ne mogu pristupiti, treba podsjetiti da je naša zemlja od prošle godine postala punopravna članica programa Erasmus. U programu mogu sudjelovati i redoviti i izvanredni studenti upisani na najmanje drugu godinu preddiplomskog studija, a boravak može trajati od najmanje tri do najviše 12 mjeseci. Osim toga student mora sa svojom ustanovom potpisati ugovor o priznavanju razdoblja provedenog na drugom fakultetu, mora imati hrvatsko državljanstvo i registriran boravak u Hrvatskoj. Sve u svemu, studenti i mladi na raspolaganju imaju razne opcije, čak i kad nemaju priliku naći posao. One koji smatraju da nakon fakulteta ne trebaju više raditi na sebi niti učiti, čak i kad nađu posao, stvarnost će ionako demantirati. Bilo da je taj posao volonterski ili plaćen.

Mjesto za početak
IRO studentima pomaže već godinama
Institut za razvoj obrazovanja (IRO) neprofitna je organizacija koja već godinama djeluje kako bi u Hrvatskoj sustav visokog obrazovanja osigurao jednake obrazovne mogućnosti. Ipak, studentima je najpoznatiji kao mjesto na kojem se mogu informirati o mogućnostima studiranja i stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu. Upravo IRO stoji i iza portala Stipendije.info, a osim toga često organizira i savjetovanja o edukacijama i razne druge događaje na kojima studenti i mladi mogu dobiti informacije koje su im potrebne. IRO stoji i iza projekta Sajma stipendija koji se svake godine održava u Zagrebu.