Nije važno samo iskoristiti što više sredstava iz EU, još je važnije kako

‘Za našu odluku u što investirati presudno je bilo donošenje Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, koji je najkvalitetniji u regiji.

Zato smo izabrali Hrvatsku, uložili više od 20 milijuna eura u novi pogon koji će nam omogućiti povećanje realizacije i izvoza za više od 20 posto te otvoriti blizu stotinu novih radnih mjesta. Uz to, naš klaster automobilske industrije pripremio je projekt za povlačenje novca iz fondova EU vrijedan 20 milijuna eura koji bi trebao otvoriti oko 700 novih radnih mjesta u AD-u Plastik i kod drugih proizvođača udruženih u klaster.’

Ovaj tekst počeo sam riječima Josipa Bobana, predsjednika Nadzornog odbora tvrtke AD Plastik, velikoga hrvatskog izvoznika koji je u zagrebačkom Jankomiru uložio u novu lakirnicu. Tvrtka sa sjedištem u Solinu koja ima tvornice u više zemalja i posluje s velikim svjetskim proizvođačima automobila prepoznala je pogodnosti Zakona o poticanju investicija i s drugim proizvođačima autodijelova u Hrvatskoj i također se okreće nepovratnim i besplatnim sredstvima iz fondova EU koja su nam na raspolaganju. Sve to povećava proizvodnju, izvoz i, što je najvažnije, rezultira otvaranjem novih radnih mjesta.

Rasta mora biti Primjer je to koji najbolje pokazuje kako u 2014. pokrenuti gospodarski rast. To je kombinacija svega što smo učinili i činimo u Hrvatskoj na jačanju poslovne klime i poticanju privatnih ulaganja te pripremi projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije.  U 2013. usporili smo pad BDP-a, a 2014. mora biti godina preokreta, iduće godine moramo gospodarski rasti. Da je to očekivanje realno, utemeljeno, pokazuju podaci koje imamo o prijavama poduzetnika koji će otvoriti više tisuća novih radnih mjesta iskrištavajući zakonske poticaje te najave privatnih projekata ulagača koji su se zbog problema u provedbi obratili Agenciji za investicije i konkurentnost kako bi se otklonile zapreke u njihovoj provedbi.  Uz to, ukupno 780 milijuna eura spremnih projekata i shema dodjele nepovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije pruža nam nadu da će 2014. doista biti godina preokreta. Od tog iznosa u provedbi su već projekti i sheme dodjele nepovratnih sredstava vrijedni ukupno 300 milijuna eura, a do kraja godine, odnosno prvog kvartala 2014., bit će objavljeni natječaji vrijedni 483 milijuna eura.
Uz velike projekte koji se provode u vodoopskrbi, osuvremenjenju željezničkih pravaca, rješavanju odlagališta otpada te mnoge manje projekte izdvojio bih da je do 3. veljače 2014. otvoren poziv za dodjelu nepovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u sklopu Operativnog programa ‘Regionalna konkurentnost’, ukupno vrijednog gotovo 27 milijuna eura; potpora iznosi najmanje milijun do najviše 10,50 milijuna eura. Nova je to prilika za poduzetnike, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, javne ustanove, turističke organizacije da iskoriste nepovratna sredstva EU za razvoj poslovne infrastrukture te tako potaknu rast malih i srednjih poduzeća, privuku ulaganja, unaprijede turistički potencijal.

Država ne može sama  Nadalje, potkraj 2013., odnosno početkom 2014., bit će objavljen poziv za dodjelu nepovratnih sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu, obrtnicima, i to od 30 milijuna eura; potpore će biti od 500 tisuća eura do 3,5 milijuna eura. Želimo poboljšati tehnološku strukturu poduzeća i ojačati njihovu konkurentnost te olakšati financiranje proizvodnje. Pritom će velik tih nepovratnih sredstava biti usmjeren u turizam, to će biti potpora malim i srednjim poduzećima koja ulažu u smještajne kapacitete te razvoj dodatne turističke ponude. Novac EU naša je velika prilika. Država je ojačala administrativne kapacitete, napravili smo golem posao da bismo zauzeli dobar start u apsorpciji; na državnoj razini provode se ili pripremaju veliki projekti, a pomažemo i stvaranju zalihe projekata na lokalnoj razini. Konkretno, naše ministarstvo prošle je godine odabralo 32 projektne ideje, a ove godine njih 50 kojima pružamo tehničku pomoć u pripremi.  Međutim, iako je na Vladi najveća odgovornost, država ne može sve sama. U susretima s gradonačelnicima i načelnicima općina, u razgovorima sa županima i ljudima iz regionalnih razvojnih agencija uvijek ističem da na svim razinama, ne samo na državnoj, moramo biti aktivni. Nužno je i da u općinama i gradovima intenzivnije jačaju svoje kadrovske kapacitete za poslove EU. Mi ćemo pomoći, ali svi moramo biti maksimalno angažirani da iskoristimo sredstva iz fondova EU. To nam svima treba biti zajednički cilj.
Pritom nije samo važno iskoristiti što više sredstava EU, još je važnije kako se koristimo tim novcem. Važno nam je da ta sredstva usmjerimo u projekte koji će jačati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, otvarati nova radna mjesta, smanjiti siromaštvo, poticati socijalnu uključenost, razvijati pametne tehnologije, pridonijeti razvoju slabije razvijenih područja Hrvatske.

Nužno je ubrzati reforme  Ne kažem da će 2014. biti laka godina, ali može biti godina u kojoj ćemo krenuti putanjom rasta. Ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, nužno je ubrzati reforme koje smo započeli i nastaviti fiskalnu konsolidaciju, uvođenje reda u javne financije, restrukturiranje gospodarstva, očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, borbu protiv korupcije. Čeka nas još mnogo posla, ali uza sve mjere koje smo dosad proveli zamašnjak rasta trebao bi se ubrzati. Prema modelu ‘Doing Business’ jačamo poslovnu klimu, a nastavljamo i rasterećivati gospodarstvo, odnosno smanjivati parafiskalne namete. Nakon što je privatizirana brodogradnja, oglašena je privatizacija većih državnih poduzeća. Predstečajnom nagodbom sačuvana su mnoga radna mjesta, a jedan od većih rezultata tog modela spašavanja tvrtki jest i to da će dvanaest turističkih poduzeća na Jadranu koja su godinama bezuspješno nuđena kupcima napokon naći svoje strateške partnere koji će omogućiti njihov razvoj.
Prije godinu dana predstavili smo plan javnih ulaganja u 2013., koja su stabilizator dok ne bude više privatnih ulaganja. Sad mogu reći da smo taj plan ispunili i pokrećemo nove projekte na državnoj razini; bit će i više projekata javno-privatnog partnerstva.

Više uspješnih priča  Kao što sam pogled na poslovnu godinu 2014. započeo porukom iz proizvodnog pogona hrvatskog i svjetski priznatog proizvođača autodijelova, ususret novoj godini mogu izraziti nadu i uvjerenje da ćemo svjedočiti sve većem broju takvih uspješnih priča. Uza sve izvoznike znanja koje imamo, kao što su Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Končar i druge veće ili manje tvrtke, poznatije i manje znane u javnosti, ali cijenjene među poslovnim partnerima. Da imamo razloga za optimizam, ma kako se to danas, nakon toliko godina krize, nekomu činilo nemogućim, pokazuju i primjeri provedenih investicijskih projekata, započetih ili onih koji će se uskoro početi provoditi. Nova tvornica za preradu ribe Sardina iz Postira, rekonstrukcija Željezare Sisak, proizvodni pogoni Plive Hrvatska, pogon Saint Jean Industries u Slavonskom Brodu, gradnja novoga kompleksa Jadrana - Galenskog laboratorija te mnogi drugi projekti, posebno nova ulaganja u turizam čija se vrijednost mjeri stotinama milijuna eura..., sve to pruža novu priliku za Hrvatsku u 2014.