Novi porezi – vrijeme je za bijeg u sivu ekonomiju

Ako je suditi po reakcijama poduzetnika na najavljene nove porezne mjere, hrvatsku ekonomiju očekuje porast njezina sivog i crnog dijela.

Posebno se to odnosi na manje tvrtke i obrte koji neće profitirati od rasterećenja poreznih obveza za radnike jer zbog malo zaposlenika ne mogu više uštedjeti. Neovisno o reakcijama poduzetnika, porezni stručnjaci za Lider prognoziraju trend porasta sive ekonomije, koja je već sad na alarmantnih 30 posto BDP-a. Prema analizi udjela sive ekonomije u BDP za zemlje EU koju je provelo Sveučilište Johannesa Keplera iz Linza lošije brojke od Hrvatske imaju samo Bugarska i Rumunjska.

Porezni stručnjaci svoja predviđanja temelje na istraživanjima i iskustvima drugih zemalja koje su povećanjem poreza kratkoročno napunile državni proračun, ali istodobno im se povećao obujam rada u svoj i crnoj zoni. To znači da će nove Linićeve porezne škare povećati popularnost poteza kojima pribjegavaju bjegunci u te zone, potaknuti preprodaju studenskih ugovora, šverc, poslovanje mimo računa, otvaranje off-shore račune i slične mućke. Računa li pri tome ministar financija na pomoć strože kontrole poreznih obveznika i visoke kazne, vjerojatno će se razočarati.

Osim što to zahtijeva nove zaposlene u Poreznoj upravi i novi trošak za njihove plaće, u većina zemalja koje su tako pokušale stati na kraj sivoj ekonomiji ta je praksa bila čisti promašaj. Ako Vlada ne provede mjere za suzbijanje uzorka sive ekonomije, koje uključuju promjenu zakona o radu te smanjenje državnog aparata, suočit će se novim poreznim utajama u sivoj i crnoj zoni koje već sada prema procjenama državu stoje oko 45 milijardi kuna na godinu.