Nekoliko se poduzetnika upustilo u svojevrsnu avanturu nuđenja obnove oštećenih zgrada u zamjenu za prepuštanje vlasništva nad zapuštenim tavanima i podrumima. Preduvjeti za to su da je zgrada etažirana te da na to pristanu baš svi vlasnici stanova
Nakon više od četiri mjeseca od potresa izvjesno je da će novim Zakonom o obnovi Zagreba radove sa 60 posto financirati država, a s po 20 posto lokalna zajednica i vlasnici. Obnova će trajati, čuli smo, desetak godina, ali ako bi je netko želio i ubrzati, moći će to napraviti tako da za obnovu zgrade izvođaču prepusti vlasništvo nad zajedničkim prostorijama (tavanski prostori, vešeraji i slično).
Dosad tri ugovora
Dalmagradovu ponudu pronašli smo na stranici na Facebooku 'Potres u Zagrebu – Svi mi u centru', objavila ju je 19. lipnja članica te grupe koja je uslikala pismo koje je našla u svom poštanskom sandučiću. U njemu je Dalmagrad iskazao interes za otkup tavanskog prostora navevši da je zainteresiran da u suradnji sa suvlasnicima neiskorištenih tavanskih prostora uredi i obnovi njihovu stambenu zgradu, njihove stanove, ugradi dizalo i slično 'u zamjenu za tavanske prostore kojima bismo mi dali novi smisao', stoji na kraju.
– Do sada smo potpisali tri ugovora od ukupno 28 zgrada koje smo pregledali i zaključili da možemo ući u takvu investiciju. I sami smo se iznenadili odazivu – kaže Piplica.
Inače, obnova zgrada ne mora biti plaćena samo zajedničkim prostorom, moguće su, kaže, razne kombinacije, da se dio plati u novcu, dio u obnovi zgrade, ukratko, spremni su na sve dogovore. Dodaje da imaju iskustva u renoviranju tavana; štoviše, zgrade u kojima su kupili tavan još i prije potresa, tvrdi, vrlo su malo oštećene jer su prilikom renoviranja sanirali i dimnjake, tako da nijedan nije srušen kad se dogodio potres.
– Neke smo od tih stanova prodali pa sam zvao nove vlasnike i svi su mi rekli da kod njih oštećenja nisu velika. Inače, potres nam je bio okidač da intenzivnije krenemo u akciju kupnje zajedničkih prostorija na taj način, a s druge strane smatram da ćemo tako 'pogurati' suvlasnike oštećenih zgrada da počnu obnovu i prije nego što su mislili – objašnjava Piplica.
Iz Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada nisu htjeli komentirati takve ponude poduzetnika navodeći da je tu riječ o izboru suvlasnika, a jedna predstavnica stanara iz starog dijela Zagreba koju smo kontaktirali rekla je da ne bi pristala na takvu ponudu. Što pak misle njezini susjedi, ne znamo, ali problem može napraviti samo jedan stanar, napominje Dražen Bošnjak, voditelj tehničke službe BMD-a, jer samo 'ako suvlasnici postignu stopostotnu suglasnost po vlasničkom udjelu postoji mogućnost obnove na navedeni način'.
Stopostotna suglasnost
Upravo nam Piplica priča kako je u jednoj zgradi uspio sve dogovoriti sa 17 stanara, ali jedan neće ni čuti za takvu opciju, tako da od posla zasad nema ništa.
No čak i uza suglasnost svih stanara ugovor s izvođačem obnove možda neće biti moguć, napominje Zlatko Vlašić, direktor Zapad-stana, ako nije provedeno etažiranje zgrade kojim je utvrđeno pojedinačno vlasništvo svih suvlasnika nad zajedničkim dijelovima koji bi se ustupili.
– U tom slučaju nije moguće sklopiti ugovor koji bi investitoru omogućio vlasništvo nad zajedničkim dijelom zgrade nakon obnove – objašnjava Vlašić i dodaje da je 'postupak etažiranja zgrade složen i zahtjevan te ovisi o stopostotnoj suglasnosti svih vlasnika posebnih dijelova zgrade'.
U svakom slučaju, može se očekivati da će suvlasnici potresom oštećenih zgrada dobivati i ovakve ponude poduzetnika.