Očito je da Mađari više ne prodaju Inu i da se vraćaju pregovorima

Nakon Registra državne imovine, nedavno je na prijedlog Ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) svjetlo dana ugledao i godišnji Plan upravljanja državnom imovinom.

U tom operativno-upravljačkom dokumentu definirane su kratkoročne smjernice i ciljevi kojima se državna imovina želi staviti u službu gospodarskog rasta. Na što je stavljen fokus, zašto zapinju privatizacijski procesi definirani u Planu pa i je li Plan dostižan, pitali smo Mladena Pejnovića, predstojnika DUUDI-ja. No nismo ga samo to pitali. S Pejnovićem smo razgovarali o radničkom dioničarstvu, a s obzirom na to da je član hrvatskog tima za pregovore s mađarskim Molom u vezi s Inom, dotakli smo i tu važnu temu.

• Plan upravljanja državnom imovinom predviđa dosta mjera smanjenja troškova, restrukturiranje i planirani privatizacijski procesi ni sada ne teku baš glatko... U Hrvatskoj rijetko što ide kako je zamišljeno. Je li Plan održiv?
- To je prvi pokušaj da na jednom mjestu u okviru godine planiramo koje ćemo poteze vući, pokušaj da svoj posao napravimo transparentnijim. Uspješno smo završili fazu izrade strategije i razdijelili nekretnine od trgovačkih društava. Bilo bi interesantno da sva ministarstva naprave svoje operativne planove upravljanja i javno ih objave. Kod trgovačkih društava važna je njihova uloga, ponajprije u regulatornoj djelatnosti. Moraju se regulatorno ponašati jednako prema svim gospodarskim subjektima bez obzira na tip vlasništva. A kad su u pitanju tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, moraju bitno utjecati na formiranje programa njihova restrukturiranja. Ponekad nam se događa da ministarstva olako ulaze u operativna rukovođenja, ali neću upirati prstom. U Planu smo dali i kriterije prema kojima tražimo da se dalje povećava efikasnost društava i osnovno je opredjeljenje da troškovi poslovanja trebaju biti manji. Očekujemo pomak za oko dva posto u 2014. To je velik zadatak i vrlo je ambiciozan. Smanjene su i plaće dužnosnika pa tako i plaće uprava trgovačkih društava za šest posto.

• Ne bi li smanjenje troškova zaposlenika moglo biti još ambicioznije? Stranačkih je glava ionako previše na svim razinama.
- Mislim da problemi u drugim segmentima gospodarstva, u realnom sektoru, uglavnom motiviraju razgovor o daljnjem smanjenju troškova zaposlenika u državnoj službi. Imamo vrlo složen način pregovaranja o radničkim pravima i sasvim sigurno da radikalni potezi još neće biti mogući. Dokle god imamo radno zakonodavstvo koje generira bitku za radno mjesto, a ne za posao, imat ćemo ovakvu situaciju. Pa i u javnosti stalno prebrojavamo radna mjesta, a ne nove poslove.

>>>Cijeli intervju pročitajte u novom broju Lidera.