Od početka krize u Hrvatskoj je bez posla ostalo 140.000 ljudi

Temeljni je problem Hrvatske što u njoj samo trećina stanovništva radi, razina aktivnosti i zaposlenosti radno aktivnog stanovništva je pri europskom dnu, a kriza koja je ušla u petu godinu samo je pojačala hrvatsko zaostajanje za razvijenom Europom, upozoreno je na današnjem okruglom stolu "Hrvatsko tržište rada - dugoročni trendovi" u organizaciji mjesečnika Banka i Zaklade Friedrich Ebert.

Od početka krize 2008. godine zaposlenost se u Hrvatskoj smanjila za 140.000 osoba, uglavnom u privatnom sektoru u kojem je prije početka recesije bilo zaposleno dvostruko više ljudi nego u javnom, istaknuo je Teo Matković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. 

Javni sektor ipak ne stoji toliko bolje s plaćama od privatnog, kao što se to često misli, jer podaci pokazuju da, doduše, zaposleni u zdravstvu i socijalnoj skrbi imaju 20 posto više plaće od prosječnih, no zato su u obrazovanju potplaćeni za 20 do 25 posto u odnosu na prosjek. U zemlji trajno niske stope aktivnosti, kao što je Hrvatska, temeljno je pitanje podizanje proizvodnosti. Problem niske konkurentnosti hrvatske ekonomije ne može se riješiti samo snižavanjem cijene rada, već treba povećati proizvodnost, istaknuo je Vojmir Franičević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.