ORAH želi uvođenje statusa samostalnog inovatora i osnivanje banke patenata

Uvođenje statusa samostalnog inovatora kao zanimanja od javnog interesa i pravno reguliranje toga statusa, kao i osnivanje „banke patenata“ kao državne institucije koja bi od samostalnih inovatora otkupljivala inovacije i patente čiju zaštitu oni ne mogu financirati, tek su neke od zanimljivih novina iznijetih na prezentaciji prijedloga politike inovacija OraH-a, koje su u Zagrebu iznijeli njeni autori Marina Biti i Vlado Halusek.

Tumačeći sektor inovacija kao jedan od nositelj aktivne politike EU-a, Marina Biti istaknula je važnost inovacijske unije, potaknute u velikoj mjeri umrežavanjem istraživačkog prostora, a intersektorska suradnja evoluirala je u transformaciju znanja u inovacijske proizvode i novostvorenu vrijednost, te njihovu široku diseminaciju. Razvijene su mjere godišnjeg praćenja učinkovitosti, a na ovogodišnjoj inovacijskoj ljestvici Hrvatska se ipak pomaknula ispred Poljske i Litve i ušla u donji dio kategorije umjereno inovacijskih zemalja, ali je daleko od inovacijskih lidera.

Dapače, analiza stanja otkriva vrlo nisku razinu inovacijske kulture, koju karakteriziraju prekomjerno oslanjanje na financijske izvore EU-a i prikrivanje vlastitih nedostatnih ulaganja u znanost i kadrovsko osvježenje; nemar prema dosadašnjim ulaganjima u ljudski potencijal; visoka cijena međunarodne zaštite patenata; do apsurda pretjerana birokratiziranost nadlažnih institucija; a ni banke u RH ne žele kao instrument osiguranja naplate kredita uzeti patent ili na njemu zasnovan proizvod.
Pod inovacijama, dodala je Biti, ne podrazumijevaju se samo patenti i srodni oblici intelektualnog vlasništva, nego i inovativni načini rješavanja problema u svim segmentima društva. Miroslav Mađarić, rukovoditelj sektora informatičkih usluga KBC Zagreb i predavač na učilištu Algebra tvrdi da u Hrvatskoj, komentirajući prijedloge OraH-a, tvrdi da su najpotrebnije, i to drastične inovacije javnom sektoru u Hrvatskoj, za koji smatra da je neučinkovit ne toliko zbog koruptivnosti, već zbog neobrazovanosti, nesposobnosti i nemara zaposlenih podobnih činovnika u državnom aparatu. Takvo stanje opisano je doskočicom da su „nesposobni vrlo sposobni onesposobiti sposobne“

- Moramo razlikovati inventivnost od inovacije, ali i znati da nema inovacija bez inventivnosti. Smatram da se i preuveličava u našim uvjetima uloga istraživanja i razvoja, kod nas je ključan nedostatak inovacijske kulture, a profesionalno upravljanje inovacijama je znanost, kazao je Mađarić.
Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, zalaže se za donošenje Zakona o inovacijama i usklađenju sa Zakonom o radu, a kao poseban problem ističe činjenicu da većina samostalnih inovatora nije dorasla vođenju poslovnog dijela kojim bi se inovacija primijenila i u konkretan proizvod. Primjeri uspješnih inovatora i poslovnih ljudi vrlo su rijetki u Hrvatskoj, ali su takvi vrlo uspješni, te kao primjer naveo HS Produkt, Šestan-Busch, Bernardu Cecelju, Đuru Horvata iz Tehnixa i još neke, te naglasio potrebu sustavne pomoći inovatorima.