Poduzetnici prošloj godini dali ocjenu 2,24

Većina poduzetnika očekuje da će uvjeti za investiranje i poslovanje u 2014. godini ostati isti kao lani, pokazuje anketa Privrednog vjesnika među predstavnicima 423 poduzeća, čiji su rezultati objavljeni u HGK i u posebnom broju Privrednog vjesnika Poslovna očekivanja 2014.Prosječna ocjena koju su poduzetnici dali prošloj godini, prema općem stanju gospodarstva, je 2,24, na skali od 1 do 5.

Najveći pesimisti su ponovno male tvrtke i građevinari. No, da optimisti prevladavaju svjedoči podatak da većina poduzetnika, odnosno ukupno 64 posto, očekuje da će njihove tvrtke ove godine ipak prevladati učinke krize. Trećina ih pak najavljuje kako će je pokušati prevladati, a 3,4 posto predviđa da će teško ili vrlo teško prevladati krizu u ovoj godini. Više od polovice gospodarstvenika planira povećati prihod u odnosu na prošlu godinu, kao i neto dobit.

Iste uvjete za investiranje i poslovanje kao u prošloj u ovoj godini očekuje 73,3 posto anketiranih. Da će kretanje BDP-a biti približno jednako kao 2013. godine smatra 38,6 posto, a da će biti malo manji 44,6 posto anketiranih poduzetnika. Tek 14,4 posto očekuje malo veći gospodarski rast, a samo 0,07 posto puno veći. S druge strane, 2,3 posto je onih koji drže da će rast biti puno manji. Otprilike po trećina anketiranih planira u ovoj godini imati malo veći, jednak ili malo manji broj zaposlenih kao i lani. Na vrhu poduzetničkih prioriteta za ovu godinu su rješavanje nelikvidnosti, a slijede smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu i državnu administraciju. Na četvrtom mjestu je osiguranje jeftinih kredita, a listu prioriteta zaključuju privlačenje stranih investicije i ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja.
Nakon predstavljanja poslovnih očekivanja poduzetnika, okruglim stolom u HGK službeno je započela javna rasprava o Industrijskoj strategiji, dokumentu kojeg je pred okupljenim poduzetnicima predstavio Tomislav Radoš, voditelj tima za izradu te strategije u Ministarstvu gospodarstva. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj trebala bi u razdoblju od 2014. do 2020. godine rasti po godišnjoj prosječnoj stopi od 2,85 posto godišnje, u industriji bi se zaposlilo više od 85 tisuća novih radnika te ostvario porast izvoza za 30 posto, predviđa se u prijedlogu industrijske strategije do 2020. godine. Prijedlog je danas objavljen na web stranicama Ministarstva gospodarstva, a javna rasprava će trajati do 7. ožujka. Prema startegiji, okosnice industrijskog oporavka Hrvatske, prema strategiji trebale biti farmaceutika, proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, metalska industrija, računalno programiranje, ekektroindustrija te proizvodnja strojeva i uređaja. Smatra se da te djelatnosti imaju potencijal profitabilnosti, izvoza i da su dovoljno velike u smislu broja zaposlenih.
Sukladno tim strateškim razvojnim ciljevima, u strategiji su definirana četiri ključna prioritetna područja industrijske strategije. To su stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala u smjeru alternativnih izvora financiranja. - Nismo željeli napraviti dokument koji se kasnije neće implemntirati. Smatramo da oko 50 posto predloženih mjera ne traži veće izdatke već ovise o boljoj organizaciji i komunikaciji među tijeliam državne uprave - rekao je Radoš.
Većina sudionika u raspravi na okruglom stolu Privrednog vjesnika pozdravila je strategiju kao početni korak u trasiranju industrijskog razvoja Hrvatske, ali neki drže upitnim ostvarivost njenih ciljeva. - Pohvalio bih hrabrost, volju i spremnost da se napravi industrijska startegija koja sadrži i neke brojke. One se vjerojatno neće ostvariti ovako kako su tu navedene, ali je važnost ovog dokumenta u definiranju budućih standarda, abudući da su brojke zapisane, lakše ih je kasnije kontrolirati - rekao je Darinko Bago, predsjednik uprave Končaer-Elektroindustrije.
Neki pak, poput predsjednikova gospodarskog savjetnika Borisa Cote, smatraju da je put kojim hrvatska industrija treba krenuti razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti jer kod jednostavnih ne može biti cjenovno konkurentna, dok Damir Novotny zagovara fiskalne stimulanse kao pomoć privatnom sektoru.