Polovica Hrvata boji se konkurentne radne snage

Što građani zapravo očekuju od ulaska u europsku zajednicu i što misle kakve će to promjene donijeti na tržištu rada istražio je portal MojPosao među više od 500 ispitanika.

Većina ispitanika (86 posto) vjeruje u bolju budućnost Hrvatske u europskoj zajednici – 41 posto ih smatra da će to potaknuti zapošljavanje domaćih radnika u inozemstvu, 30 posto se nada povećanju stranih investicija i otvaranju novih radnih mjesta, a 15 posto smatra da će doći do rasta domaćeg gospodarstva.
Nešto manje od polovice ispitanika (43 posto) smatra da će članstvo u Europskoj uniji potaknuti doseljavanje strane radne snage. Neutralno je 38 posto ispitanih koji smatraju da ulaskom Hrvatske u EU neće doći do značajnijih promjena na tržištu rada, barem ne prvih nekoliko godina.
Iako članstvo u EU donosi nove mogućnosti za hrvatske radnike, 35 posto ispitanika posao će probati prvo pronaći u domovini, a u inozemstvo će ići samo ukoliko bude potrebno. Poželjnu destinaciju za novi početak otkriva jedan od ispitanika: „Ako ne bih mogao pronaći posao u Hrvatskoj, odlučio bi se za jednu od zemalja EU, vjerojatno za Austriju ili Njemačku koje imaju dosta dobar standard, a samim time i bolje uvjete rada i plaću.“
Gotovo jednako toliko ispitanika (34 posto) već je krenulo ili će krenuti u potragu za poslom u zajednici europskih država. Većinom je riječ o nezaposlenim građanima (44 posto) i studentima (26 posto), dok su najčešći razlozi za odlazak 'trbuhom za kruhom' bolja plaća (66 posto), nedostatak posla u Hrvatskoj (59 posto) i bolji uvjeti rada (57 posto).
Znatno manji dio ispitanika (19 posto) odlučan je u potrazi posla isključivo unutar Hrvatske.
Iako nismo poligloti smatramo se konkurentnim radnicima
Iako većina ispitanika (56 posto) vjeruje da je hrvatska radna snaga konkurentna na europskom tržištu, najviše ih je mišljenja da naš obrazovni sustav ne daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada (45 posto).
Neusklađenost školskog sustava s potrebama europskog tržišta rada najbolje opisuje komentar jednog ispitanika: „U hrvatskom školskom sustavu konstantna je prevelika dominacija teoretskih predmeta, a nedovoljno praktične primjene i praktične nastave što rezultira neznanjem pri zapošljavanju.“
Četvrtina ispitanika (24 posto) smatra da hrvatski radnici nisu konkurentni, dok ih petina (20 posto) nije razmišljala o tome.
Jedan od najtraženijih uvjeta za rad u inozemstvu je napredno poznavanje stranih jezika. Skoro polovica ispitanika (49 posto) smatra da ne bi imali problema s radom u Europskoj uniji kada je u pitanju poznavanje jezika. Većina ispitanika (69 posto) smatra da nema problema s engleskim jezikom, dok je situacija s ostalim jezicima europske zajednice posve drugačija. Tek 16 posto ispitanika napredno poznaje njemački, 11 posto talijanski, a 4 posto španjolski.
Na pitanje hoće li se ulaskom u Europsku uniju poboljšati radni uvjeti u Hrvatskoj (zaštita na radu, broj i plaćanje prekovremenih te ostali uvjeti radnog odnosa), više od trećine ispitanika (35 posto) odgovara 'da', dok je 32 posto mišljenja da ulazak na to neće utjecati. Petina ispitanika (20 posto) smatra da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju radni uvjeti biti gori.
Bitni čimbenik za svakog zaposlenika su primanja. Najviše ispitanika (34 posto) smatra da ulazak u EU neće utjecati na plaće, 28 posto ih smatra kako će se smanjiti, a svega 15 posto misli da će plaće rasti.
Konkurencije stranih radnika boji se polovica ispitanika (50 posto). Malo manje od polovice (41 posto) ne boji se gubitka posla radi dolaska stranaca, dok ih 9 posto ne zna kakva će biti situacija. Strane konkurencije najviše se boje žene (52 posto) i zaposlenici sa srednjom stručnom spremom (54 posto).
Više od polovice ispitanika (56 posto) podržava zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja koje će uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Za zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja izvan Europske unije je 32 posto ispitanika, dok je 24 posto za zabranu zapošljavanja radnika iz svih zemalja Europske unije. Radnike iz određenih zemalja, primjerice iz Rumunjske i Bugarske, kao kolege ne želi 13 posto ispitanika.