Polovica Hrvata živi u braku, najviše neudanih žena na Korčuli

Državni zavod za statistiku predstavio je na konferenciji za novinare podatke iz Popisa stanovništva u RH 2011. prema zakonskome bračnom stanju, o vrsti zajednice u kojoj osoba živi, o ženama starijim od 15 godina prema broju živorođene djece, o stanovništvu s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te podaci o kućanstvima i obiteljima.

U bračnoj zajednici u Hrvatskoj živi 52,8 posto stanovništva starog 15 i više godina. U izvanbračnoj zajednici živi 2,7 posto stanovništva, u istospolnoj zajednici 0,004 posto (140 stanovnika se tako izjasnilo), a nije u bračnoj zajednici 44,5 posto stanovništva. U Hrvatskoj je oženjeno 58 posto muškaraca, neoženjeno ih je 35 posto, razvedeno 4 posto, a udovaca je 3 posto. Udano je pak 53 posto žena, 24 posto ih je neudanih, razvedeno je njih 5 posto, a udovica je 18 posto.

Oženjeno je 1.002.207 muškaraca, a udano 1.006.532 žene, a razlika proizlazi zbog promjene definicije ukupnog stanovništva, odnosno toga gdje živi ili namjerava živjeti jedan od bračnih drugova.

Prema podacima objavljenim na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku najviše je neoženjenih muškaraca, čak 48 posto, u Levanskoj Varoši u Osječko-baranjskoj županiji. Najviše je neudanih žena, njih 30,7 posto, u Smokvici na otoku Korčuli. Značajan je i veliki broj neudanih žena i u Gradu Zagrebu - 28,3 posto.

U izvanbračnoj zajednici su 97.772 osobe, 1.918.974 u bračnoj, a 1.615.575 osoba nije ni u jednoj od tih vrsta zajednica. Prosječan broj djece pada tijekom godina, pa je tako u popisu iz 1961. on iznosio 2,2 djece, a 2011. godine 1,4 djece. Prema tipu obitelji, većina obitelji (54,3 posto), odnosno 659.818 bračnih i izvanbračnih parova je s djecom, a 28,6 posto su parovi bez djece. Majki s djecom je u ukupnoj populaciji 14,4 posto, a očeva s djecom 2,7 posto, a Krištof napominje da tu nije riječ isključivo o samohranim majkama jer se kao obitelj smatra krvno srodstvo bez obzira na godine, pa je moguće da je jedan od partnera umro te se drugi partner s djetetom evidentira na ovaj način.

Popis stanovništva pokazuje da je Hrvatskoj 2011. bilo 1.215.865 obitelji što predstavlja smanjenje u odnosu na 1991. kada ih je bilo 1.252.025. Udio parova bez djece porastao je s 24,8 posto, koliko je iznosio 1971., na 28,6 posto 2011. godine, a udio parova s djecom se smanjio s 63,8 posto iz 1971. na 54,3 posto u 2011. 

Hrvatska ima ukupno nešto više od milijun i pol kućanstava, a prosječan broj članova pada za 0,2 posto svakih deset godina tako da se prosječno hrvatsko kućanstvo u proteklih 60 godina smanjilo za jednog člana jer je taj broj s 3,8 članova iz 1953. pao na 2,8 članova, pokazuju danas predstavljeni podaci Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine.

Preko 50 posto osoba u privatnim kućanstvima, kojih ima 1.519.038, živi u samačkim ili dvočlanim kućanstvima, rekao je Marko Krištof.

U samačkim kućanstvima živi 373.120 osoba (24,6 posto), a u dvočlanim kućanstvima njih 388.803 (25,6 posto). U tročlanim kućanstvima živi 18,8 posto osoba, u četveročlanim 17,3 posto, a 8 posto je petročlanih te 3,5 posto šesteročlanih i 2,2 posto kućanstava sa sedam ili više članova. Prosječan broj članova kućanstava se smanjivao tijekom vremena i to otprilike za 0,2 postotna poena u deset godina - tako da je 1953. godine taj broj bio 3,8 dok danas iznosi 2,8, naveo je.

Udio samačkih kućanstava u ukupnom broju u svim se županijama povećao od popisa 2001. godine, a najviši je u Ličko-senjskoj županiji (gotovo 30 posto) te u Gradu Zagrebu, a najniži u Međimurskoj županiji (oko 18 posto).

Od ukupnog broja stanovništva, 17,7 posto izjavilo je da ima određene teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a njihov udio, očekivano, raste prema dobnim skupinama te kod starijih od 85 godina iznosi čak 67,9 posto. Uzrok teškoće kod 43.073 osoba postoji od rođenja, a zanimljivo je da 65.805 osoba ima teškoće uzrokovane Domovinskim ratom, rekao je Krištof. Profesionalno oštećenje kao uzrok teškoće navelo je 76.170 osoba, a 441.115 bolest, dok je relativno malo (21.466) kao uzrok navelo prometnu nesreću, a 105.267 osoba navelo je ostale uzroke.

Ravnatelj Zavoda je za 26. srpnja najavio objavu podataka o stanovništvu prema obrazovnoj strukturi te najčešćim imenima i prezimenima, a krajem listopada i preostale podatke o relativno složenim obilježjima (stanovništvo prema ekonomskim aktivnostima, migracijskim obilježjima te podaci o stanovima).