Porezna reforma mijenja načelo 'radnik dobija malo, poduzetnik plaća puno'

Strukturne reforme na rashodovnoj strani proračuna, nastavak rasterećenja bruto cijene rada i stabilan porezni sustav tri su mjere za poticanje investicija i gospodarskog rasta, koje je danas najavio ministar financija Boris Lalovac na radnom ručku u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.

Te bi mjere, po njegovim riječima, trebale ojačati privatni sektor i kućne budžete građana i pridonijeti promjeni dosadašnje koncepcije proračuna koji je oblikovan tako da su se najprije utvrđivali rashodi.

Trebamo drukčiju logiku temeljenu na mogućnosti privrede i učinkovitijoj javnoj upravi, smatra Lalovac. Upozorava da je uz sadašnju stopu zaposlenosti neodrživa situacija u kojoj ukupni javni sektor samo na plaće i hladni pogon troši 55 milijardi kuna godišnje, što financiraju građani i poduzetnici iz visokih poreza.

Porezna reforma koja slijedi po njegovim riječima trebala bi promijeniti situaciju u kojoj, kako je rekao, radnik dobija malo, poduzetnik plaća puno, a razlika odlazi u financiranje javnog aparata.

Ističe da promjene neće biti provedene po linearnom načelu jer to ne bi dovelo do povećanja efikasnosti javne uprave. Kaže da se kod reforme rashodne strane proračuna treba voditi računa o tome jesu li pojedini troškovi produktivni ili ne.

Iz proračuna bi se u budućnosti moralo financirati ono što donosi gospodarski rast, kao što su obrazovanje, razvoj i inovacije, kaže Lalovac.

Rupa od 18 milijardi kuna

Govoreći o poreznoj politici, najavio je rasterećenje dohotka spomenuvši da je sadašnje oporezivanje rada po stopi od 40 posto već za dohodak od 8.800 kuna, nestimulativno za ulagače.

U kontekstu porezne stabilnosti, rekao je da će ostati olakšice za reinvestiranu dobit.

Lalovac smatra da će se, u slučaju provedbe mjera koje je najavio, otvoriti mogućnost smanjenja stope PDV-a. To će, kako je rekao, ovisiti prije svega o ekonomskim mogućnostima zemlje kazavši da ćemo još dosta dugo rupu od 18 milijardi kuna godišnje za mirovine morati financirati iz visokog PDV-a.

Pozornost novinara na današnjem radnom ručku izazvala je posve neobična situacija da ministar kritizira svoje najbliže suradnike, k tome one nazočne. Tako je Lalovac u odgovoru na opasku jednog od sudionika skupa da se natječaj za koncesije za rad špediterskim tvrtkama na graničnih prijelazima ne provodi u potpunosti prema zakonu, kazao da je to konkretan slučaj kojim se on, da administracija u kojoj su i pomoćnici i zamjenici ministra funkcionira kako treba, ne bi trebao baviti.

Zamjenik ministra financija Igor Rađenović na to je odgovorio da je natječaj u tijeku i da će svi koji eventualno ne budu zadovoljni, moći podnijeti žalbu.

Lalovac je komentirao i javne službe. Istakao je kako je njihova učinkovitost pitanje koje će se otvoriti ako se i odustane od outsourcinga.

Put k boljoj učinkovitosti

Zamoljen za komentar pojedinih analitičara prema kojima će Hrvatskoj sljedeće godine trebati MMF, Lalovac je kazao kako je "naš put isključivo Europska komisija, a na nama je da izvršimo ono što smo obećali".

Istaknuo je problem učinkovitost javnih službi i njezinih troškova pri čemu je manje bitno pokušava li se to riješiti outsourcingom ili spin off-om. Ako je ostanak u sustavu put k boljoj učinkovitosti, nemam ništa protiv, rekao je Lalovac odgovarajući na pitanje bi li Vladin odustanak od outsourcinga javnih službi značio destabilizaciju javnih finacija.

Upitan što bi odustajanje od outsourcinga konkretno značilo za proračun, rekao je da se o radi o približno 700 milijuna kuna te da pojedine javne službe za koje se kao rješenje razmatrao outsourcing, neće moći biti financirane kao do sada ako ne povećaju učinkovitost.

Upitan je li mu ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predložila kriterije za oprost duga građanima, rekao je da se s njom treba naći danas i o tome razgovarati. Smatra da je društvu potreban takav institut kako bi se pomoglo građanima s novčanim poteškoćama.

"Ne smijemo si kao društvo dopustiti da čovjek nema izlaza. Mora imati izlaz i po tome prepoznajemo jesmo li socijalna država, a ne da pustimo vjerovnicima da naplaćuju dugove do iznemoglosti", kaže Lalovac. Dodaje kako se ne smije dopustiti da građani novac za otplatu dugova uzimaju od kamatara.

Ministar financija najavljuje da će porezne izmjene i rebalans proračuna u Vladinoj i parlamentarnoj proceduri biti sredinom listopada.

Komentirajući objavljenu listu neplatiša plaća, kazao je kako je Vlada svjesna velike dubine ekonomske krize, ali da je nedopustivo čak i kratkoročno toleriranje neplaćanja radnika.

Snižavanje PDV-a tek kad bude više zaposlenih

Upitan pokazuje li analiza Ministarstva financija da su se pojedini poslodavci bogatili na račun neisplate plaća, rekao je da bi se takvim slučajevima ubuduće trebao baviti ured za velike porezne utaje.

U odgovoru na novinarsko pitanje o mogućnosti snižavanja stope PDV-a, Lalovac je naglasio kako to može biti razmatrano tek kad bude više zaposlenih i kad se smanji porezno opterećenje rada. Moramo imati više zaposlenih da bismo uopće počeli razmišljati o smanjivanju poreznog opeterećenja, kaže Lalovac.

Govoreći o izmjenama oporezivanja dobiti, rekao je da sadašnje rješenje za reinvestiranu dobit ostaje, uz ulaganje u materijalnu imovinu i kapital. Događalo se da su neke kompanije uložile u temeljni kapital, a onda otpustile dvjesto radnika, što se više ne bi trebalo događati, rekao je ministar Lalovac.