Razgovor s prvim čovjekom Unilinea nikako se ne može svesti samo na priču o turističkoj agenciji, premda je ona u nekoliko posljednjih godina postala tržišni lider. Upravo zato Boris Žgomba pravi je sugovornik na temu pulskog, istarskog i hrvatskog turizma u vrijeme korone, ali i nakon toga.
Totalni lockdown u 2020. srušio je prihode Unilinea na petinu rezultata iz 2019., 'do granice izdržljivosti'. Turizam je nježna i volatilna biljka, ali je i izdržljiva, slikovit je Žgomba, i dodaje da je taj sektor preživio zahvaljujući sreći, znanju, prilagođenom poslovanju i zalihama koje su potrošene do zadnje kune. No, umjesto jadikovke, Žgomba naglašava značajan povratak u 2021., dok se ove godine nada usponu blizu rekordnih turističkih rezultata. Doduše, tvrdi da kovid neće prestati i nestati, ali ocjenjuje da će biti zauzdan u medicinske i zdravstvene okvire, te da neće više ugrožavati turističku djelatnost. No, turizam nakon kovida neće ostati isti. Nova normala tu je posebno naglašena. Žgomba u prvi plan ističe da smo u samo godinu i pol u poimanju odmora, u navikama i željama ljudi u turizmu doživjeli ekstremno brze promjene za kakve je u normalno vrijeme potrebno cijelo desetljeće.
U svemu tome, Hrvatska je postala turistički pobjednik 2021. na Mediteranu, prvenstveno zbog blizine glavnih tržišta (u krugu od 600 kilometara), koja nisu previše ovisna o aviolinijama desetkovanima u vrijeme korone. No, spominje i vrlo dobro upravljanje krizom s turističkog aspekta, i akciju 'Safe Stay in Croatia'. Čak je i posezona ostvarila odlične rezultate, unatoč činjenici da smo tada već bili tamnocrveni na pandemijskoj karti Europe.
Na domaćem pak turističkom 'bojištu' najviše je izvukla i povukla Istra, koja je izvrsno iskoristila i promovirala jednostavnost i sigurnost dolaska i imala najbolje mikro-rezultate u obuzdavanju pandemije. A istarski dobitnici bili su kampovi, kuće za odmor, te marine i čarteri, dok su najveći teret podnijeli organizirani dolasci. Vjerojatno se u ovim činjenicama nalazi i dobar dio odgovora na munjevitu promjenu turističkih navika, što su Istrijani već nanjušili sve bogatijom ponudom luksuznih kuća za odmor. Zato se građevinska operativa ove zime još više bavi renoviranjem stancija i gradnjom novih objekata s bazenima, pogotovu unutrašnjosti poluotoka.
Pri planiranju turističke perspektive Žgomba napominje i klimatske promjene, koje bi u srednjem roku mogle dodatno promijeniti navike i tajming odmora.
Što se tiče Unilinea, Žgomba naglašava da je kompanija preživjela krizu prvenstveno zato jer nije samo turistička agencija. Napominje da je njihov rent-a-car (zastupnici su Europcara) radio cijelo vrijeme, iako u manjoj mjeri. Tu je i sportski turizam, i partnerstvo s Hrvatskim olimpijskim odborom, Hrvatskim rukometnim savezom, te korporativna putovanja, koja su se prošle godine počela oporavljati. Što se tiče incominga, grupe iz Azije i s latinoameričkog područja još su u hibernaciji, a Žgomba ocjenjuje da bi se ta tržišta mogla oporaviti tek do 2023.
Sve u svemu, prvi čovjek Unilinea za sebe tvrdi da je realni optimist, te da njegova očekivanja iz tjedna u tjedan rastu. Čini se da mu prvi rezultati bookinga za sezonu daju za pravo.