Promjene u poreznom sustavu opsežne kao i one 1998.

Hrvatska ulaskom u Europsku uniju, 1. srpnja, počinje primjenivati novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost kojim se u potpunosti uskladila s pravnom stečevinom EU pa su promjene i usklađenja, kako naglašavaju iz Porezne uprave, vrlo opsežne, gotovo jednake onima kada se 1998. godine sam PDV po prvi put uvodio u hrvatski porezni sustav.

Te se promjene temelje na činjenici da se ulaskom Hrvatske u EU ukidaju granice sa susjednim članicama Unije i kontrola nad njima te da se slobodne zone uključuju u područje Hrvatske, uvoz između zemalja članica postaje stjecanje, a izvoz isporuka roba i kao takvi su osobođeni svih carinskih formalnosti i davanja, dok pojmovi uvoz i izvoz ostaje samo prema zemljama izvan EU-a.

Novim Zakonom o PDV-u poreznim obveznicima, osim poduzetnika koji ostvaruju prihod veći od 230.000 kuna, postaju i tijela državne i lokalne vlasti, dakle općine, gradovi ili ministarstva, koji obavljajući gospodarsku djelatnost također prijeđu taj prag.

Obveznici postaju i stranci koji koji vrše isporuke u Hrvatsku vrijednije od 270 tisuća kuna, kao i svi koji kupe novo vozilo na području EU te svi koji iz ostalih članica uvezu, odnosno steknu dobra vrijednija od 77 tisuća kuna.

Porezni obveznici koji imaju sjedište izvan EU, a na području Hrvatske obavljaju isporuke dobara i usluga te im je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj (osim ako PDV plaća hrvatski primatelj dobara ili usluga) postaju također hrvatski porezni obveznici.

Kako bi cijeli sustav funkcionirao te kako bi se isporuke i stjecanje dobara mogli provoditi, poduzetnici moraju imati svoj PDV identifikacijski (PDV ID broj), koji će im osim za identifikaciju, provjeru poreznog statusa i kontrolu mogućeg izbjegavanja plaćanja poreza, služiti i za provjeravanje kupaca iz ostalih članica EU, ali i oslobođenje od PDV-a.

Poduzetnici će, naime, od 1. srpnja imati pravo na povrat PDV-a od druge zemlje članice u kojoj, u poslovne svrhe plate npr. cestarinu, gorivo, rent-a-car, noćenje, ulaznice za sajmove, i sl., ili npr. kupe robu koju će koristiti za obavljenje svoje djelatnosti, umjesto da im bude isporučena u Hrvatsku. Isto to pravo imat će i strani poduzetnici za troškove ostvarene u Hrvatskoj.

To će, prema procjenama Porezne uprave, za hrvatski državni proračun do kraja ove godine značiti oko 505 milijuna kuna, a u idućim godinama po 1,01 milijardu kuna manje prihoda.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj i nadalje je 25 posto, a primjenjuju se i dvije snižene stope - od 10 i 5 posto. Novim zakonom o PDV-u dodane su tri nove odredbe o sniženim stopama poreza - snižena stopa od 10 posto uvodi se za smještaj na plovnim objektima nautičkog turizma te na ulaznice za koncerte, a od 5 posto na dnevni tisak s više od 25.000 riječi autorskih tekstova dnevno i koji ima statut medija.

Uz njih, nižu stopu PDV-a od 5 posto, kao i do sada, imat će i sve vrste kruha i mlijeka (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i dr.) te nadomjestaka za majčino mlijeko. Po stopi od 5 posto oporezivat će se i dalje i knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenici za pedagoški odgoj i obrazovanje te za osnovnu i srednju školu te visokoškolsko obrazovanje. PDV od 5 posto imaju i lijekovi s liste HZZO-a, medicinska oprema, pomagala i druge sprave za invalidnosti, kino ulaznice i znanstveni časopisi.

Snižena stopa PDV-a od 10 posto primjenjuje se na smještaj ili smještaj s doručkom, polupansion ili puni pansion u hotelima, iznajmljivanje prostora u kampovima, potom na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima.

Sa 10 posto PDV-a oporezivat će se i jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječja hrana i prerađena hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, kao i isporuka vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama i sl., te bijeli šećer od trske i šećerne repe i časopisi za kulturu i umjetnost.