Prošla su vremena školovanja za masovni turizam
Dok su gosti kuhari iz strukovne škole 'István Széchenyi Commercial and Catering Vocational Secondary School' iz Kaposvára pripremali prezentaciju svoje zemlje, običaja i kulture stola u Trgovačko-ugostiteljskoj školi u Karlovcu, sudionici okruglog stola raspravljali su na temu nužnosti provedbe projekta 'Modernizacija kurikuluma hrvatskih turističkih i ugostiteljskih strukovnih škola'.
Riječ je o projektu pod nazivom 'Mode for Success- M4S' kojim je Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli 218.861 eura, a u tom iznosu sadržano je 199.361 eura bespovratnih sredstava iz pretpristupnog fonda IPA, njegove IV. Komponente- Razvoj ljudskih resursa, i to u njegovom dijelu koji se odnosi na modernizaciju školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama gospodarstva. Pulska škola započela je provedbu projekta „M4S“ krajem rujna 2012. godine, a za partnere u provedbi projekta uključila je Trgovačko-ugostiteljsku školu Karlovac, Srednju školu Zabok, Srednju školu Markantun de Dominisa Rab, Istarsku razvojnu agenciju (IDA), Hrvatsku gospodarsku komoru-Županijsku komoru Pula, te kao suradnika i Hrvatsku obrtničku komoru- OK Istarske županije.
Prema riječima okupljenih predstavnika ugostiteljskih strukovnih škola, neprihvatljivo je sadašnje stanje neusklađenosti školskih programa sa stvarnim potrebama ugostiteljskog sektora, a dodatno neslaganje postoji i oko različitosti programa obrtničkih komora s onima iz važećeg školskog kurikuluma, a što se posebice odnosi na pitanje praktičnog dijela nastave, kao i vrednovanja rada i statusa učenika tijekom prakse.
Da bi se moglo nešto svrsishodno mijenjati u kurikulumu, smatra Ljiljana Radoš, ravnateljica Škole iz Pule, potrebno je u kreiranje tih izmjena uključiti stručne ljude iz ugostiteljske i turističke branše, kao i uvažavati specifičnosti potreba i ponude od županije do županije.
- Nekada smo imali masovni turizam i ljudi su školovani da bi dnevno izbacivali tisuću ručkova, a to je prošlost, i umjesto toga moramo ići svatko na svoje specifičnosti i tome podrediti obrazovanje i usavršavanje stečenih znanja. S druge strane, od Europe preslikavamo ono što nam se čini da nam odgovara. Međutim, za posjete Klagenfurtu i Vilachu vidjelo smo kako to izgleda u tamošnjim najboljim ugostiteljskim školama gdje oni plaćaju svoje učenike, a učenici tijekom školovanja imaju plaćen radni staž za sve vrijeme provedeno na praksi izvan škole. Za taj praktični rad učenici su plaćeni 550 eura mjesečno, plaćena im je školarina, i kad završi školovanje, takav kuhar više nije početnik. Zato u sklopu našeg sustava „3 plus 2“ predlažemo da se u tri godine stekne osnova, a da država plati za nadogradnju obrazovanja daljnje dvije godine, a da smo ostali još dvije tri godine u našoj školi po programu JMO, s praksom kod licenciranog obrtnika, danas bismo ostali bez učenika. To zato što je u prvom razredu po tom programu obvezno izvršiti 580 sati prakse, a 640 sati prakse u trećem razredu, i naša djeca nisu mogla upisati nastavak školovanja jer nisu mogla takav fond sati odraditi i sve savladati u tako kratkom vremenu, ni kroz čitavu ljetnu sezonu, kazala je Ljiljana Radoš,
Ravnateljica Trgovačko-ugostiteljske škole Karlovac Ljiljana Šegavić očekuje od provedbe projekta“M4S“ i stručno usavršavanja nastavničkog kadra u organizaciji nadležnih agencija, ali slanje nastavnika na stručno usavršavanja u Austriju, Njemačku ili Italiju za sad je bilo neizvedivo iz materijalnih razloga. No, istovremeno, s nabavkom najsuvremenije opreme, što je djelomice osigurano iz sredstava IPA fonda, stvorit će se bolji uvjeti i u samim školama za izobrazbu kadrova i usvajanja novih receptura i standarda, pri čemu je istaknuta potreba dodatnog obrazovanja u slastičarstvu, gdje je uočeno najveće zaostajanje za suvremenih trendovima u svijetu. U sklopu projekta predviđeno je i gostovanje kuharskih timova iz Francuske i još nekoliko europskih zemalja.
