Prvo usporavanje rasta cijena posljednjih mjeseci

U listopadu je inflacija u Hrvatskoj skliznula s rujanskih 5 na 4,8 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s očekivanjima, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u listopadu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na rujan za 0,4 posto, dok su u odnosu na listopad prošle godine porasle za 4,8 posto, što je u skladu s očekivanjima analitičara. 
To je prvo usporavanje rasta cijena posljednjih mjeseci. Od početka godine inflacijski su pritisci neprestano rasli, pa je tako u siječnju rast cijena na malo iznosio 1,2 posto godišnje, da bi u rujnu inflacija dosegnula 5,0 posto, najvišu razinu još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto. U listopadu su, u odnosu na rujan, cijene dobara porasle za 0,5, a usluga za 0,3 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u listopadu su, u odnosu na rujan, najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 8,8 posto, što je posljedica sezonskog utjecaja.
Cijene rekreacije i kulture porasle su, pak, 0,6 posto, cijene ostalih dobara i usluga za 0,5 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,2 posto, a cijene alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto.
S druge strane, cijene prometa pale su za 1,2 posto na mjesečnoj razini, pod utjecajem nižih cijena goriva za osobna vozila. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića oslabile su, pak, za 0,1 posto, a za toliko su pale i cijene zdravstva, te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.
Cijene komunikacija, obrazovanja te ugostiteljskih usluga ostale su, pak, na mjesečnoj razini nepromijenjene. Na godišnjoj su razini najviše, 13,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva S rastom od 5,3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,9 posto.

„Godišnji rast cijena najviše je potaknut cijenama energije i prehrane, čiji je udio u košarici potrošačkih cijena nešto ispod 50 posto, pa ako iz indeksa isključimo te dvije kategorije, cijene su porasle 1,7 posto godišnje. U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva najveći su generator rasta cijene plina i električne energije. Cijena plina veća je za 29,6, a električne energije za 22,1 posto godišnje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Cijene rekreacije i kulture ojačale su na godišnjoj razini za 4,5 posto, a u segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, za 4,2 posto. Cijene zdravstva porasle su za 2,8 posto, ugostiteljskih usluga za 2,7 posto, ostalih dobara i usluga za 2,5 posto, a pokućstva i opreme za kuću 1,8 posto. S druge strane, najveći su pad na godišnjoj razini, 3 posto, zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su cijene komunikacija pale za 1,3 posto, kao i cijene obrazovanja.

- S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju, no inflatorni pritisci generirani su povećanjem stope PDV-a, poskupljenjem električne energije i plina te višim cijenama prehrambenih proizvoda, što će i u sljedećim mjesecima biti vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Početkom iduće godine ubrzanje rasta cijena mogli bismo vidjeti kao posljedicu poskupljenja grijanja - zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.