Radikalno možda - Banke, država i dio biznisa bježe od svakog rizika

Ako želiš radikalno, pozovi žene. Milanku Opačić ili Vesnu Pusić, recimo. Prva je prije mjesec dana predstavljala ‘radikalne’ reformske mjere fiskalne konsolidacije, druga je nedavno najavila radikalne mjere u lovu na investitore.

Za razliku od njih, potpuno nezanesen idejom radikalnog, njihov je nadređeni, premijer Zoran Milanović, muški najavio odlučne mjere. Valjda svjestan da nijedna dosadašnja invazija na ulagače proračun nije preplavila prihodima. To ga, doduše, nije spriječilo da pristane na radikalnu mjeru osmišljavanja posebnih povjerenika koji bi investitore vodili za ruku kroz šumu hrvatske birokracije (inače, ideju je ‘originalno’ inauguriao Domagoj Milošević, bivši gospodarski ministar u bivšoj vladi, koji je također imao grandiozne vizije radikalnih investicijskih mjera).

S obzirom na to da Hrvatska već ima institucije i tijela osnovana upravo radi uklanjanja zapreka za investitore (2012. osnovana je Agencija za investicije i konkurentnost, lani je utemeljeno Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata; imenovana je i operativna radna skupina koja određuje proceduru za ubrzavanje projekata) nekako je razumljivije zašto premijer misli da su nove mjere ‘odlučno možda’. No čak ni to nije originalna sintagma; kao njezin vlasnik u povijesti je već zabilježen Milanovićev prethodnik Ivica Račan.

Zasad radikalno i odlučno raste samo porezna represija. Mjesecima već ekonomisti vrište kako je krajnji čas da vlast prestane nestručno pipkati po porezima i dohvati se druge strane proračunske bilance, one rashodne. To, naravno, zbog birača ne bi bilo zgodno, zamorne su predizborne bitke već počele, pa je najzgodnije proturiti ideju oporezivanja bogatih. I ne htijući, vlast je nabola na dobru ideju oporezivanja štednje. U normalnim zemljama, sa živim ekonomijama, cilj takvog poreza pogađa u ‘sridu’ - kapital iz neaktivne sfere silom odvlači u investicije. Nešto poput inflacije. No nasilno oporezivanje kojim će se prikupiti za proračun mizernih 300 milijuna kuna imalo bi smisla kada bi radikalnost bila crta u svim ostalim sferama odluka.

Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera koje će kod svih pretplatnika i na svim prodajnim mjestima biti u petak 2. svibnja.