Raiffaisen analitičari: Ne očekujemo oporavak u 2013.

Analitičari Raiffeisen Bank International AG-a (RBI) nadaju se oporavku gospodarstva u drugoj polovini ove godine.

- Gospodarska aktivnost u Europi, kao i u SAD-u, i dalje je usporena. Premda vodeći pokazatelji, kao što su proizvođački indeks američkoga ISM-a i IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj, neprestano ukazuju na bolje raspoloženje među kompanijama, prave činjenice poput novih narudžbi tek trebaju potvrditi to poboljšanje - izjavio je Peter Brezinschek, direktor Raiffeisen istraživanja. No, ipak pun je pouzdanja.
- Još bi prije kraja prvoga polugodišta neto izvoz trebao dati prve naznake gospodarskoga rasta i potom potaknuti ulaganja -izjavio je.

Snažna tržišta rada i povoljna kretanja plaća zaposlenika u ključnim zemljama eurozone oko Njemačke ukazuju i na uzlazni trend privatne potrošnje.

- Pad stope inflacije za 2013. godinu otvorit će dodatan prostor za povećanje realnoga dohotka. Ipak, očekujemo da će učinci prihoda imati veću ulogu tek od 2014. godine nadalje -govori Brezinschek. Na prvi su pogled predviđanja rasta ovogodišnjega BDP-a u eurozoni slaba, na razini 0,1 posto uz negativan predznak budući da bi prva polovina godine mogla proteći prilično oprezno. Gledajući u cjelini, trend u idućih 12 do 18 mjeseci trebao bi biti uzlazan. No, divergencija gospodarske aktivnosti unutar eurozone vjerojatno će trajati nešto dulje. Proračunska smanjenja provedena u SAD-u u ožujku u skladu su s projekcijom rasta BDP-a analitičara za 1,5 posto u 2013. godini.
U strategiji ističu kako su izuzetna povećanja cijena dionica tijekom prvih nekoliko mjeseci 2013. godine dovela do približavanja ili čak premašivanja rekordnih vrijednosti nekih tržišnih indeksa. Globalna likvidnost, uz očekivanja gospodarskoga oporavka u drugoj polovini godine, pogoduje klimi za ulaganje. 

- Dokle god vodeći pokazatelji opet ne padnu, kao što je bio slučaj 2012. godine, pozitivna kretanja cijena će se nastaviti - ističu u Raiffeisenu. Premije prinosa korporativnih obveznica također bi mogle ostati na povijesno niskim razinama. Među čimbenicima rizika su sastavljanje nove vlade u Italiji, budući ciparski poslovni model te otpor nastavku provođenja reforma u Francuskoj.

Promatrajući indeks S&P 500, faze rasta u kojima je zabilježen novi rekord povijesno su trajale nešto kraće od pet godina, uz porast cijena za zamašnih 155 posto u prosjeku. Sadašnji je rastući trend započeo prije točno četiri godine i tržište je do ovoga trenutka uspjelo porasti za približno 130 posto. Analitičari smatraju kako ta zapažanja potvrđuju da je ciklus američkoga tržišta kapitala ušao u početnu fazu zrelosti. Na europskomu tržištu dionica kretanja su mješovita, uglavnom zbog pada korporativnih rezultata u perifernim zemljama članicama te visokoga pondera financijskoga sektora. 

- Uzmemo li u obzir trajno povoljne uvjete financiranja i gotovo nepromijenjena kretanja na tržištu rada, ne očekuje se skori kraj trenda porasta zarada - kaže Helge Rechberger, voditelj istraživanja tržišta dionica.

- Prilično visoke američke marže u ovomu trenutku ukazuju na to da se na dulji rok mogu očekivati znatno niže stope rasta zarada od prosječnih. U Europi su, s obzirom na niže početke razine i potencijal gospodarskog oporavka, izgledi u tomu pogledu povoljniji - ističu analitičari.

Opsežni napori za postizanje proračunske konsolidacije i skromna povećanja realnoga dohotka već neko vrijeme sputavaju domaću potražnju na području SIE-a. Sad su i stope rasta BDP-a u regiji, izuzev nekoliko iznimaka, također skliznule u negativno područje. Dok većina zemalja Srednje Europe (SE) te Jugoistočne Europe (JIE) upravo pogađa očekivano smanjenje gospodarske djelatnosti, zemlje ZND-a bilježe pozitivne stope rasta. Recesija u velikomu dijelu eurozone prouzročila je znatan pad neto izvoza. 

- Do značajnijega poboljšanja stopa rasta diljem SIE-a doći će tek u drugoj polovini godine. I u Austriji će se blagi napredak u pogledu rasta zamijetiti vjerojatno tek poslije proljetnoga tromjesečja - riječi su glavnog analitičara Brezinscheka.
Za regiju SIE-a se u 2013. godini očekuje stopa rasta BDP-a na razini 2,0 posto (prethodna godina: 2,0 posto). Što se tiče podregija, SE će zabilježiti rast za 0,5 posto (prethodna godina: 0,6 posto), SIE 0,9 posto (prethodna godina: -0,3 posto) te ZND za 2,8 posto (prethodna godina: 3,1 posto). 

- Kad to usporedimo s eurozonom, za 2013. godinu se očekuje negativna stopa rasta BDP-a od -0,1 posto (prethodna godina: -0,5 posto). U Austriji će se zadržati rast BDP-a na razini 0,5 posto. Prvi poticaj ove godine doći će od izvoza (s porastom za 1,9 posto) i ulaganja (za +0,9 posto) - piše u analizi.

U ovoj godini Raiffeisen analitičari ne očekuju oporavak pa bi 2013. mogla biti peta godina recesijskih kretanja u Hrvatskoj. Posebno teška bit će prva polovina godine u kojoj će nepovoljna kretanja predvoditi osobna potrošnja i investicije. No, prema njihovom mišljenju dašak optimizma trebala bi donijeti druga polovina godine. Uz uobičajeni optimizam tijekom turističke sezone i pozitivan utjecaj na neto izvoz roba i usluga, očekuju i pokretanje investicija financiranih sredstvima iz EU fondova, posebno u područjima zaštite okoliša, obnovljivih izvora energije i prijevoza. Uz to, imperativ je nastaviti fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme kako bi se zaustavila neodrživa dinamika rasta javnog duga.

Zbog iznimno niskih prinosa u eurozoni znatno se povećalo zanimanje za državne obveznice SIE-a. Snažna inozemna potražnja za državnim obveznicama SIE-a pridonijela je sniženju razina prinosa. Stručnjaci Raiffeisen istraživanja predviđaju da bi prinosi na državne obveznice diljem regije do sredine godine mogli ostati na uglavnom nepromijenjenim razinama. Tu pretpostavku podržava nastavak smanjenja kamatnih stopa zbog opadanja stopa inflacije.
Analitičari vide potencijal za tržišta kapitala SIE-a, na kojima do kraja drugoga tromjesečja očekuju povećanje indeksa između 4 i 9 posto. Što se uspješnosti tiče, prednjačiti bi mogao Istanbul, a slijedili bi ga Bukurešt i Beč.

Sve dok je kretanje tečaja EUR/HRK stabilno, HNB će nastaviti podržavati visoku likvidnost na tržištu, koja još uvijek ne utječe na realni sektor gospodarstva, ali omogućava jeftino kratkoročno financiranje Države. Sukladno tome, kamatne stope i prinosi na trezorske zapise zadržavaju se na niskim razinama. Visoka likvidnost na inozemnim tržištima koju održavaju Fed i ESB te niski prinosi na njemačke i američke državne obveznice daju potporu obveznicama CEE regije, pa tako i Hrvatskim euroobveznicama, no raspoloženje tržišta prema regiji značajno ovisi o neizvjesnosti na inozemnim tržištima.