Rast se ispuhao, crni su dani - stigli

Istodobno kad je kriza, pa onda i dugotrajna recesija, počela otapati osobnu potrošnju, logično je počela rasti štednja.

Ona obična, u bankama. Ne samo zato što su pobjegli ulozi s tržišta kapitala nego i zato što se svaka kuna viška, pa i ona iz tekuće potrošnje, stavljala sa strane za crne dane. Kumulativne brojke od početka krize, točnije od prosinca 2008. do rujna ove godine, za koji HNB ima posljednje podatke, pokazuju da je oročena štednja građana u tom vremenu respektabilno porasla - gotovo 30 milijardi kuna, sa 101,8 na 130,2 milijarde, dakle gotovo osam milijardi kuna na godinu! No s obzirom na to da recesija sve više stišće, a broj otpuštenih na Zavodu za zapošljavanje raste neumitno poput poplavnog vodostaja rijeke, rast štednje zbog straha od tmurne sutrašnjice ispuhao se. Crni su dani stigli.
Usporedba podataka iz prosinca 2011. i rujna ove godine pokazuje da je oročena štednja porasla samo 3,5 milijardi kuna. I to je gotovo jedina štednja koja raste, štednja svih drugih sektora manje-više stagnira ili simbolično raste. Oročena štednja svih sektora, ona koja je najveći dio ukupne štednje, od prosinca prošle godine porasla je zanemarivih 50-ak milijuna kuna (i to unatoč rastu štednje građana!), a ukupna štednja, dakle štedni i oročeni depoziti te sredstva na tekućim i žiro-računima, u ovih devet mjeseci čak je pala - i to ne baš simbolična 423 milijuna kuna, s 282,4 na 281,9 milijardi kuna. Ni kretanje kunske štednje ne pokazuje odolijevanje recesiji: od prosinca 2011. do rujna ove godine porasla je samo 1,3 milijarde kuna, na ukupno 93,8 milijardi, što znači da se domaćoj valuti u ovome recesijskom košmaru malo vjeruje, ugroženom euru unatoč. Tko to još štedi, koji je to sloj društva i koji profil štediše, iz službenih se podataka ne može iščitati. No nastave li se tvrtke zatvarati jednakim tempom kao i dosad (svaki se dan na Zavod za zapošljavanje prijavi više od 600 ljudi), nema sumnje da će popustiti i posljednja komponenta štednje koja se ne urušava.