Prodaja stanova prepolovljena je, ali cijene su tek neznatno pale dok je naplata poreza na promet nekretninama za četvrtinu manja od prošlogodišnje.
Hrvatska je do koronakrize bila među nekoliko europskih država u kojima su se cijene nekretnina godišnje povećavale desetak posto – najveći je rast bio u Zagrebu i uz more, a kontinentalni su dijelovi zemlje bili preplavljeni neprodanim jeftinim kućama i imanjima.
S koronom je rast cijena zaustavljen, a Zagreb je uzdrmao i potres koji je s tržišta izbacio desetke tisuća stanova i kuća u središtu grada i naseljima u blizini epicentra potresa. Stručnjaci koji prate tržište nekretnina kažu da je na pojedinim lokacijama došlo i do laganog pada cijena, ali jedno je sigurno – prodaja stanova znatno je pala!
Prema podacima lokalnih vlasti, naplata poreza na promet nekretninama smanjena je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani 25 posto. Budući da su prva tri mjeseca gotovo bila izuzeta od karantene, glavnina pada dogodila se u drugom ovogodišnjem kvartalu.
Udio stranaca među kupcima pao je na svega pet posto. Kad je riječ o domaćim kupcima, glavni ton zbivanjima opet je dala država, od koje je u proljetnom natječaju više od 3600 građana zatražilo subvencije za kupnju stana ili gradnju kuće.
Podaci za te nekretnine još nisu obrađeni, no u bankama kažu da je većina novih stambenih kredita išla upravo prema toj skupini kupaca, koji su svoje nekretnine pronašli uoči koronakrize. Na jesen bi trebao biti raspisan novi natječaj, a Plenkovićeva Vlada u svom je programu navela da će u sljedeće četiri godine subvencionirati 20 tisuća novih kredita.