Saborska rasprava o 'butikaškom pravilu'

Saborski klubovi su podržali izmjene prekršajnog zakona, a laburist Branko Vukšić prijedlog o smanjenju kazne za 50 posto ako se plati na licu mjesta, nazvao je ‘butikaškim pravilom’.

No, dodao je kako sve ‘butikaško’ nije nužno loše.Replicirajući mu, SDP-ov Peđa Grbin rekao je kako se slaže s nazivom ‘butikašenje’ ako će on dovesti do više plaćenih sankcija, a manje postupaka.
Vukšić se zapitao i zašto se prekršaji ne naplaćuju shodno financijskoj težini prekršitelja.

Nezavisni zastupnik Damir Kajin založio se za to da sankcije budu ipak što niže jer, kako je kazao, gospodarska situacija u Hrvatskoj je mučna. Upravo stoga institut ublažavanja kazne je najbolje što taj zakonski prijedlog nudi, poručio je.
Ana Lovrin (HDZ) također je upozorila na problem sa smanjenjem visine kazne ako se ona odmah plati. Kazna za svakog građanina mora biti jednaka, za svaku pravnu osobu, za svakog obrtnika bez obzira ima li on trenutno novaca ili nema, kazala je Lovrin.

Njezin stranački kolega Dujomir Marasović predložio je da se omogući plaćanje kazne karticom na licu mjesta kao i to da, kada je riječ o mogućnost rada za opće dobro, cijena sata društveno korisnog rada bude jednaka cijeni sata rada prosječne hrvatske plaće.

HDSSB-ov Josip Salapić zapitao se koji je smisao rješenja ako se smatra da je onaj tko je platio dvije trećine kazne, ako ju je platio u zadanom roku, platio istu u cjelosti. Svrha naplate, prema riječima Sandre Perović (SDP), nije punjenje proračuna niti odustajanje od njegovog punjenja, već odustajanje od obrasca ponašanja u prekršajnom pravu.

Predlažući izmjene Prekršajnog zakona ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je kako će se njima sudovi rasteretiti te povećati stupanj naplate izrečenih prekršajnih (novčanih) kazni i učinkovitost prekršajnog postupka.Miljenić je izvijestio da godišnje za 10.000 do 12.000 raste broj predmeta na sudovima, a da se naplati tek 12 posto novčanih kazni. Predviđa se i uvođenje instituta beznačajnog prekršaja, kojim se daje mogućnost sudu i ovlaštenom tužitelju da pojedina ponašanja ne smatraju prekršajem.

Zakonske izmjene uvode i načelo oportuniteta koje omogućava ovlaštenom tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako to nije svrhovito ili da iz istog razloga ne nastavi pokrenuti postupak.

U cilju naplate prekršajne kazne u što kraćem roku okrivljenike se stimulira na dobrovoljno plaćanje novčane kazne smanjivanjem kazne na 50 posto ako se plati na ‘licu mjesta’ ili na 75 posto ako se plati u roku određenom odlukom o kazni. U cilju bolje naplate novčanih kazni od 1. siječnja iduće godine uveo bi se registar izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni, a osobama koje se nađu u njemu uskratit će se izdavanje dokumenata poput vozačke ili prometne dozvole. Ako osuđenik dobrovoljno ne plati kaznu, ona će se naplatiti prisilno, a ako ne uspije ni takva naplata, zamijenit će se radom za opće dobro, samo iznimno kaznom zatvora.

U Prekršajni zakon uvodi se i obveza određivanja paušalne svote prekršajnog postupka i za drugostupanjsko odlučivanje u slučaju pravomoćne osuđujuće presude, kojom se želi demotivirati okrivljenike u podnošenju neosnovanih žalbi protiv prvostupanjskih presuda.

Miljenić očekuje da će stupanjem na snagu izmijenjenog Prekršajnog zakona prije svih rasteretiti Prekršajni sud za više od 6000 predmeta, sukcesivno za 16.000.