Škreb: Možda ne bi bilo loše pozvati MMF i pojefitniti nova zaduženja

Prema glavnom ekonomistu Privredne banke Zagreb (PBZ), Marku Škrebu, bruto domaći proizvod u idućoj godini porasti će jedan posto. Škreb se na prezentaciji 'Hrvatka i svijet: makroekonomsko okruženje i prognoze', ogradio kako predviđanje stope rasta BDP uopće nije lagan ili zahvalan posao te je citirao Bena Broadbenta iz Bank of England, koji je rekao kako je rast BDP-a u značajnoj mjeri nepredvidiv.

Svoje je izlaganje počeo osvrtom na mandat bivšeg šefa američke centralne banke FED, Alana Greenspama. Greenspam je naime, do 2009. godine u svjetskim medijima bio slavljen kao polu-bog koji je Ameriku i svijet u više navrata spasio od totalnog ekonomskog kolapsa. Međutim, kada je bankrotirao Lehman Brothers, deregulacija i prepuštanje gospodarstva tržištu postali su smrtni grijesi, dok je Greenspam postao oličnje zla.

- Sada svi znamo da je stari model rasta potrošen, a da kriza nije ciklična već strukturna. Zato ne treba očekivati čarobni štapić koji bi preko noći riješio sve probleme. Prema MMF-u značajniji rast BDP-a u Hrvatskoj ne treba očekivati niti u 2015. niti u 2016. godini, dok mi svakoga tko je pesimist ne bi trebali otpisivati kao protivnika Vlade i oporbenjaka – veli Škreb.

Ono što fascinira Škreba je i gospodarski rast bez stvaranja novih radnim mjesta. Naime, nezaposlenost je cijeloj Europi dvostruko veća u odnosu na početak krize, dok istovremeno nacionalna gospodarstva rastu. Taj model također ne vodi nikud, što vrlo dobro znaju u SAD-u gdje rast BDP-a prati i rast zaposlenosti.

Što se deficita u ovoj godini tiče, Škreb ga vrlo oprezno očekuje na razini od 6 posto BDP-a te napominje kako bi zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita i u idućoj godini mogli bilježiti negativan gospodarski rast. To naravno ovisi od paketa mjera koje preporuči Europska komisija i od metoda kojima će se provoditi.

Naravno, Vlada, banke i privatni sektor trebali bi raditi sve da vratimo investicijski rejting.

- Rušenje rejtinga bitno nam je poskupjelo strano zaduživanje. Čak i zemlje koje imaju niži BDP po stanovniku poput Rumunjske i Bugarske imaju bolji rejting. Zbog toga možda ne bi bilo loše pozvati MMF i sklopiti angažman kako bi si olakšali i pojefitnili nova zaduženja – zaključio je Škreb.