Škrtić: Hrvatska gospodarska komora mora se rješiti imovine i školovati mlade ljude

Pet mjeseci nakon detaljnog "češljanja" Hrvatske gospodarske komore (HGK), v.d. predsjednica Sabina Škrtić na današnjoj Skupštini iznijela je detaljan izvještaj o stanju u toj gospodarskoj instituciji i oprostila se s članovima Komore, s obzirom da njezinu dužnost 01. travnja preuzima novi predsjednik, Luka Burilović.

Rezultati "clean starta" kojeg su provele tri žene (Sabina Škrtić i potpredsjednice Vesna Trnokop Tanta i Jasminka Trzun), uz pomoć konzultantske kuće BDO Savjetovanje, pokazali su da u Komori ne funkcionira - ništa.

- HGK je trebala biti primjer hrvatskom gopodarstvu, no na žalost ne može se time pohvaliti. Radna mjesta nisu sistematizirana, nema mehanizama interne kontrole ni revizije, kao ni kontrole namjenskog korištenja sredstava. Postoji knjiga s popisom nekretnina, međutim ona nije ažurirana tako da se ne zna ni pravo stanje dugotrajne imovine. Ovo je nedopustiva šlampavost prema imovini koja pripada svim gospodarstvenicima u Hrvatskoj. HGK mora stvoriti model njezinog upravljanja na transparentan način kako bi imovina bila u funkciji gospodarstva, a ne sustava HGK. Jedan od načina kako da se HGK iskupi je da časno vrati svu ovu silnu imovinu društvu, da dio koji nije u funkciji proda i školuje mlade ljude - izjavila je Škrtić.

Vrijednost dugotrajne imovine procijenjuje se na preko 220 milijuna kuna (ono što je evidentirano).

Osim toga, HGK je, osim u segmentu djelatnosti koje su od javne koristi, za sve ostale aktivnosti trebala plaćati PDV, što do sada nije činila.

Navela je i dva sporna projekta kojima nije ustanovljena svrha ni namjera, a to su kupnja zemljišta za gradnju stambenih zgrada, kao i povezano društvo Merania, na čijem računu leži pet milijuna kuna, bez da se tim kapitalom upravlja ili gospodari. U sklopu imovine nalaze se i umjetnine, od kojih je samo jedan dio procjenjen. Nakon detaljne procjene Škrtić predlaže osnivanje zaklade putem koje bi se te umjetnine komercijalizirale, s ciljem da budu u korist promidžbe hrvatskog gospodarstva.

U svojim preporukama Škrtić je također navela centralizaciju sustava javne nabave i računovodstva HGK, unapređenje komunikacije sa svim stakeholderima društva, operativni preustroj, redefiniranje broja zaposlenika, kolektivnog ugovora i troškova, zapošljavanje kvalitetnih kadrova u poslovnim segmentima i ICT-u, otkazivanje ugovora o najmu u svim prostorima koji nisu u funkciji, sinergiju svih županijskih komora, uvođenje novih usluga na način da se svega 30 posto prihoda ostvaruje iz članarina, a da sa ostalim aktivnostima HGK dijeli sudbinu svih ostalih gospodarstvenika na tržištu.

- HGK mora postati prva među jednakima. To ona u ovom trenutku nije, ali na svojem primjeru u budućnosti može pokazati dobru praksu - zaključila je Škrtić.

Od njezinog dolaska HGK je samo na telekomunikacijskim troškovima uštedjela tri milijuna kuna.

Članovi Upravnog odbora zahvalili su se Škrtić na tome što je u kratkom roku i u kompliciranim uvjetima napravila vrlo profesionalnu podlogu za restrukturiranje. Sada je svoju palicu prenijela na Burilovića koji tek treba dokazati da može provesti sve mjere koje je ona najavila kao poželjnima, a i njih mnogo drugih. U svom kratkom obraćanju skupštinarima, Burilović je obećao da će biti vođen jedino interesima članica HGK, da će štiti interese hrvatskog gospodarstva te dati kvalitetnu protu-uslugu za svaku kunu koju članice uplaćuju. Za razliku od zadnjeg puta, Burilović je na Skupštini najavio i smanjenje broja zaposlenih u sustavu.