Što nam je poručio MMF?

Hrvatska mora ubrzati provedbu programa strukturnih reformi, koji je presudan da bi se ponovno pokrenuo rast, iskoristile sve prednosti pristupanja EU i poboljšali srednjoročni izgledi, a, unatoč poteškoćama, treba nastaviti provoditi postupnu fiskalnu konsolidaciju, poručila je Misija Međunarodnog monetarnog fonda u zaključnoj izjavi nakon posjeta Hrvatskoj od 20. do 25. veljače.

-Nedavno najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru i planirane reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava koraci su u pravom smjeru; međutim, potrebna su daljnja poboljšanja i brza provedba reformi, s težištem u početnom razdoblju, kako bi se obuzdala neodrživa potrošnja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U financijskom je sektoru važno nastaviti održavati dobru ravnotežu između očuvanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta- navodi se u izjavi Misije MMF-a koja pozdravlja namjeru hrvatskih vlasti da se donese rebalans proračuna za 2013.

Misija je podržala i "planove Vlade da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina i pojača kontrolu nad očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina".

-Važno je da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovici 2013. kako bi što prije ostvarile koristan učinak-navodi se u zaključnoj izjavi članova Misije MMF-a koja je danas objavljena na web stranicima MMF-a, a prijevod te izjave na svojim je internet stranicama objavila Hrvatska narodna banke.

Gospodarski su se uvjeti pogoršali od sredine 2012. godine. BDP se vjerojatno smanjio za 1,8 do 2 posto u 2012. u uvjetima slabe inozemne potražnje, nastavka smanjenja duga stanovništva i poduzeća te rastuće nezaposlenosti koja potkopava pouzdanje potrošača, procjenjuju MMF-ovci.

Jačanje gospodarske aktivnosti u 2013. ponajviše bi ovisilo o pravovremenoj realizaciji planiranih velikih ulaganja javnog sektora. Međutim, napominju članovi Misije, moguće kašnjenje u njihovoj provedbi, iznenađenja vezana uz negativan rast u zemljama koje su glavni inozemni partneri Hrvatske i nastavak kontrakcije kredita banaka, uzrokuju znatne negativne rizike za gospodarske izglede zemlje.

Na izazove Hrvatska treba odgovoriti sveobuhvatnim, ambicioznim i trajnim mjerama, a članovi Misije smatraju da postoje tri hitna prioriteta - brza realizacija plana strukturnih reformi radi poboljšanja konkurentnosti Hrvatske i poticanja srednjoročnog rasta; nastavak postupne, ali trajne fiskalne konsolidacije radi ponovne uspostave održivosti duga i zadržavanja pristupa tržištima uz razumne troškove; održanje primjerene ravnoteže između poboljšanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta.

Članovi Misije smatraju da bi hrvatske vlasti trebale hitno provesti uvelike zakašnjele reforme mirovinskog sustava i Zakona o radu te smanjiti prepreke za ulaganja, brzo provesti reforme mirovinskog sustava da bi se povećala veoma niska participacija radne snage i poduprla fiskalna konsolidacija.

Smatraju da bi planirane izmjene Zakona o radu mogle biti ambicioznije u pogledu smanjenja troškova zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slabog radnog učinka, i omogućavanja poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora. Vlastima preporučaju i da omoguće sporazume između socijalnih partnera u cilju usklađivanju naknada za rad s uvjetima poslovanja.

Smatraju i da će zakon o strateškim investicijama olakšati provedbu velikih investicijskih projekata, ali i da treba učiniti više da bi se smanjile prepreke za ulaganja na lokalnoj razini za sve projekte i ubrzao privatizacijski proces.

Upozoravaju da je sadašnja putanja javnog duga i dalje neodrživa, da kamatni troškovi rapidno rastu, čime se istiskuju produktivni rashodi.

Napominju i kako nedavni gubitak investicijskog kreditnog rejtinga povećava ranjivost Hrvatske prema povećanju kamatnih troškova, ako dođe do ponovnog pogoršanja u za sada benignom međunarodnom financijskom okruženju.

-Kako bi se ti rizici sveli na najmanju mjeru, Vlada mora odagnati svaku sumnju u svoju opredijeljenost za fiskalnu konsolidaciju brzom provedbom daljnjih mjera prilagodbe kojima će se proračun vratiti na put konsolidacije-.

Smatraju kako je prilagodba postignuta 2012. dobrodošao prvi korak na tom putu te procjenjuju da je ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a vjerojatno ostvaren, uz strukturnu prilagodbu od približno 1,5 postotnih bodova BDP-a.

Međutim, u proračunu iz 2013. djelomično su poništena pozitivna ostvarenja iz 2012., pa dodatnim mjerama treba uspostaviti njegovu vjerodostojnost, upozorava MMF navodeći kako je ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a (ESA 95) veći 0,75 postotnih bodova od prethodno planiranog.

-Iako bi nedavno najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru od 3 posto uglavnom trebalo osigurati smanjenje mase plaća predviđeno proračunom, planirane uštede u potrošnji za mirovinsko/zdravstveno osiguranje za sada nisu u dovoljnoj mjeri podržane eksplicitnim mjerama, iako su namjere u vezi sa srednjoročnim mjerama u tim područjima ohrabrujuće-navode članovi Misije.

Prema njihovim projekcijama, uz do sada provedene mjere, proračunski manjak bi u 2013. dosegnuo 4,25 posto BDP-a, a u srednjoročnom bi razdoblju iznosio približno 4,5 posto BDP-a, s tim da bi javni dug do kraja 2014. premašio 60 posto BDP-a (75 posto uključujući dug za koji jamči država).

-Članovi Misije pozdravljaju namjeru hrvatskih vlasti da se donese rebalans proračuna za 2013. i savjetuju provedbu daljnje postupne konsolidacije zasnovane na reformama usmjerenima na neodržive rashode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje- navodi se u zaključnoj izjavi.

Ističu efekte koji se mogu postići brzom provedbom planiranih mirovinskih reformi, uz nove parametre koji će se početi primjenjivati već 2013.; odlučnim rezanjem troškova u bolnicama koje stvaraju gubitke, racionalizacijom bolničke mreže i ograničavanjem izuzeća od participacije radi potpore proračunom planiranog smanjenja potrošnje u zdravstvu smanjivanjem neefikasnosti i rasipanja te boljim ciljanjem olakšica; te daljnjim smanjenjem tekućih rashoda, uključujući subvencije, s tim da se zaštite nužni kapitalni rashodi.

Članovi Misije podržavaju i ciljeve hrvatskih vlasti koji se odnose na poboljšanje otpornosti financijskog sustava prema šokovima, uz poticanje oporavka kreditnog rasta i restrukturiranje duga poduzeća.