Sutra bez nastavka pregovora Vlade i MOL-a

Pregovori predstavnika hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a o Ini neće se, kako je najavljivano, održati sutra, 29. travnja, nego uskoro, u nekom drugom terminu, neslužbeno se doznaje iz krugova bliskih hrvatskim pregovaračima.

Hinin izvor objašnjava da nije postignut dogovor o terminu koji je predlagala hrvatska strana te da bi pregovori trebali biti nastavljeni idućih tjedana.

Dva najveća dioničara Ine - hrvatska Vlada, koja ima 44,84 posto dionica, i MOL, koji ima 49,08 posto, službene su pregovore o Ini započeli sredinom rujna prošle godine, a do sada su održana tri pregovaračka kruga.

Prvi je održan 18. rujna, drugi 8. studenog 2013. godine, a treći 16. siječnja ove godine.

Pregovori su pokazali da je za hrvatsku stranu najspornije pitanje korporativnog upravljanja.

U MOL-u pak najspornijim drže pitanja plinskog biznisa, zbog čega je bilo i najava da bi mogli tužiti Hrvatsku i zatražiti najmanje 2 milijarde kuna odštete jer tvrde kako Hrvatska nije ispunila ugovore iz 2009. o preuzimanju plinskog biznisa, a zatim o investicijama, razvoju i maloprodaji te povećanju efikasnosti poslovanja Ine.

Dan nakon treće pregovaračke runde, potvrđeno je kako je Hrvatska protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera.

Ranije je, koncem studenoga prošle godine, MOL zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Krajem veljače, MOL je izvijestio kako mogući izlazak te kompanije iz Ine ostaje opcijom, ako se pregovori ne okončaju uspješno.

Pregovori Vlade i MOL-a opterećeni su i nepravomoćnom presudom bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, kojom je u studenom prošle godine proglašen krivim za primanje mita od MOL-a 2008. godine kako bi zauzvrat toj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Hrvatsko državno odvjetništvo i USKOK smatraju da je u tome ključnu ulogu odigrao predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, koji se nije odazivao pozivima za svjedočenje pa je za njim raspisana Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog.

Nakon provedene istrage, USKOK je krajem ožujka protiv Hernadija podignuo optužnicu tereteći ga da je kao predsjednik Uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu sa Sanaderom dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine.

Uskok tvrdi da je na taj način Hrvatska MOL-u neosnovano omogućila prevladavajući utjecaj u Ini. Također, da je dogovoreno sklapanje Glavnog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, odnosno da Hrvatska preuzme 'onaj dio plinskog poslovanja koji stvara gubitke'.

Istragu protiv Hernadija USKOK je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska Hrvatske u EU. Uz ponovno pokretanje istrage, USKOK je za Hernadija zatražio i istražni zatvor nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

No, u međuvremenu njegova je tjeralica, bez znanja hrvatskog suda, tužiteljstva ili policije, nestala s Interpolove stranice, jer je Hernadijeva obrana pred Ustavnim sudom zatražila reviziju postupka na temelju kojeg mu je određen istražni zatvor te raspisana međunarodna tjeralica.