Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u Hrvatskoj je od početka pandemije u ožujku 2020. godine do sada zbog COVID dijagnoza otvoreno ukupno 310.743 bolovanja. Hrvatski su građani tako zbog koronavirusa iskoristili ukupno 3,1 milijun dana privremene nesposobnosti za rad, što je u prosjeku 10 dana bolovanja, koliko i traje propisana izolacija.
Najviše je otvaranja bolovanja zabilježeno u studenom i prosincu prošle godine, u jeku drugog vala pandemije, te u travnju ove godine kada je broj zaraženih koronavirusom ponovno bio u porastu uslijed trećeg vala pandemije.
– Broj dana i broj slučajeva privremene nesposobnosti za rad zbog COVID-19 dijagnoza prati logičan slijed pandemijskih valova, tako možemo reći da je najviše dana privremene nesposobnosti za rad zbog COVID-19 dijagnoza bilo u studenom i prosincu prošle godine, potom je uslijedio pad te ponovno porast slučajeva i dana privremene nesposobnosti za rad u travnju 2021. godine – ističu iz HZZO-a.
Porast od 6,19 posto
Prije pandemije, stopa otvaranja bolovanja u Hrvatskoj stalno se povećavala i to najčešće na teret poslodavaca. Pandemija je nesumnjivo u cijeloj Europi utjecala na broj otvaranja bolovanja, a porast stope bolovanja prošle godine vidljiv je i u Hrvatskoj.
Prema podatcima HZZO-a, stopa privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a tijekom 2020. godine iznosila je 1,90, što je 6,15 posto više nego u istom razdoblju 2019. godine (kada je iznosila 1,79). Razlog je veći broj slučajeva i dana izostanaka s posla zbog izolacije i samoizolacije, kao epidemiološke mjere za sprječavanje širenja zaraze koja se od prvog dana plaća na teret HZZO-a.
Veći troškovi
– U 2020. godini za naknade za izolaciju zbog pandemije bolesti COVID-19 na teret HZZO-a isplaćeno je 94,4 milijuna kuna, dok je u 2019. godini prije početka pandemije za naknade za izolaciju zbog drugih zaraznih bolesti (koje nisu COVID-19) isplaćeno 817.643 kuna – kažu iz HZZO-a.
U 2020. godini HZZO je ukupno za sve naknade zbog bolesti i invalidnosti isplatio 1,4 milijarde kuna, a u 2019. godini zbog istog razloga 1.3 milijarde kuna. Za naknade za bolovanja HZZO je u 2020. godini utrošio 849,1 milijun kuna, dok je u 2019. godini za to utrošeno 826,8 milijuna kuna.
– Porast stope privremene nesposobnosti za rad, te troškova isplaćenih naknada za privremenu nesposobnost za rad i za naknade za izolaciju svakako je povezan s pandemijom što je i prethodno prikazano – ističu iz HZZO-a.