Tehnološki park Zagreb obilježio 20 godina

Koliko društvo drži do poduzetništva i inovacija potvrđuje i gotovo nepoznata činjenica da Tehnološki park Zagreb, jedno od prvih gnijezda (točnije prvo!) u kojemu su poduzetnici mogli lakše rasti, obilježava dvadeset godina!

Od početaka ranih 90-ih do danas u njemu su startale mnoge danas renomirane tvrtke (spomenimo samo Altpro koji danas bez problema na međunarodnim natječajima konkurira i pobjeđuje veliki Siemens). I to unatoč tome što se tijekom svih tih godina Tehnološki park Zagreb razvijao u krajnje teškim i turbulentnim uvjetima, okružen s mnogo nerazumijevanja i s malo podrške, ali uvijek se oslanjajući na vrhunske poduzetnike.

Marijan Ožanić, sada već bivši prvi direktor Parka, priča kako je prvi tehnološki park, poduzetnički inkubator za visoke tehnologije u Hrvatskoj, počeo djelovati u okviru koncerna Končar.
-Time je počeo razvoj poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj. To je bilo u vrijeme kada se tek počelo razvijati poduzetništvo o kojem smo svi malo znali. Tijekom svih tih godina poslovnog života nismo se micali iz barake uz zapadnu ogradu Končara, no promijenili smo tri adrese, četiri pravna oblika i dva vlasnika - najprije koncern Končar, potom Grad Zagreb. Žao mi je da Grad Zagreb nije imao više razumijevanja za razvoj poduzetništva i razvoj svog tehnološkog parka, ali smo mi i pored toga  postali najveća koncentracija poduzetnika u području inovacija, razvoja proizvoda i visokih tehnologija, a prema rezultatima bili smo jedan od najboljih tehnoloških parkova Srednje Europe. Moje je geslo uvijek bilo: vrijednost tehnološkog parka nije u zgradi, vratima i prozorima, već samo u poduzetnicima i njihovim rezultatima. A rezultati su uvijek bili vrhunski. Poduzetnici iz TPZ-a za svoje inovativne proizvode dobili su 13 patenata i više od 150 nagrada na izložbama inovacija u svijetu. Svake se godine u Parku kreira, proizvede i plasira na tržište i do 40 novih proizvoda. Kroz razne seminare u TPZ-u je prošlo više od osam tisuća polaznika i tisuće ljudi koji su došli po savjet i  porazgovarati o svojim poduzetničkim idejama. A najvrjedniji je rezultat izvoz proizvoda u 48 zemalja svijeta – priča Ožanić dodajući kako je selekcija za ulazak u Tehnološki bila vrlo stroga, u njega su mogli ući samo najbolji poduzetnici koji su se bavili visokom tehnologijom i razvojem inovativnih proizvoda konkurentnih na svjetskome tržištu.
Vrhunski poduzetnici već su u samom početku rada Parka, kaže, postavili najviše kriterije za inovativnost, razvoj proizvoda  i izvrsnost rezultata. Tako je letvica kvalitete postavljena prilično visoko zbog čega su uvijek bili bolji od drugih.

- Po tome je naš Tehnološki park ostao neponovljiv i  drukčiji od svih drugih tehnoloških parkova i inkubatora i kod nas i u svijetu. Upoznali smo velik broj tehnoloških parkova srednje Europe od Austrije, Mađarske, Slovenije  do velikog  Area Science Parka u Trstu i niti jedan od njih nije ostvario toliko rezultata na polju inovacija, patenata i razvoja proizvoda kao što su ih ostvarili poduzetnici Tehnološkog parka Zagreb. Mi smo bili zajednica kreativnih ljudi i vrsnih stručnjaka. Stari orah, Zmaj Jura, VESKI, ALTPRO, MIKROTREND  i, nadam se, moja malenkost bili su zaštitni znak 'starog' Tehnološkog parka kojeg više nema i koji odlazi u povijest. Zvonko Viduka, Goran Orešković i Željko Dujmović bili su veterani i zvijezde, primjer najinovativnijih poduzetnika u Hrvatskoj. Oni svoje proizvode izvoze po cijelome svijetu. Kolege poduzetnici koji su danas u Tehnološkom parku imaju velike uzore u koje se mogu ugledati, ali i veliku obvezu da nastave putovima svojih prethodnika. Sada u prvi plan stiže nova generacija koja ima zadaću stvarati 'novi' Park. I oni ostvaruju velike i značajne rezultate, uspješno posluju, rastu i razvijaju se. Citus, Visor, Matuna, Utilis, Cyclops, Unikom i druge tvrtke u području izvoza i razvoja inovativnih proizvoda izvanredni su – uvjerava Ožanić, ne bez sjete.
To što više nije direktor Parka ne znači da je doista u mirovini - pokrenuo je  projekt Zagrebačkog Tehnopolisa, tehnološkog grada na Savi, naše Silikonske doline koja bi trebala biti realizirana na prostoru nesuđene Sveučilišne bolnice.

U tome će 'gradu', nada se, biti mnogo proizvodnih  poduzeća, početnika i zrelih poduzeća koja će proizvoditi proizvode konkurentne na svjetskom tržištu, povećavati izvoz i zapošljavati nove ljude.
- Tehnološki park Zagreb pokazao je da za dobar projekt treba imati hardver i softver. Softver je znanje, iskustvo i srce, entuzijazam i ljubav za taj posao. Hardver se može kupiti, znanje i iskustvo se može steći, a srce morate imati. Imate ga ili nemate. I zato, ne budite činovnici, budite prijatelji poduzetnicima – cijelu priču zaokružuje Ožanić.