Tko su najveći dobitnici, a tko najveći gubitnici pada rejtinga?

Rušenjem kreditnog rejtinga u hrvatskom gospodarstvu došlo je do preraspodjele odnosa snaga. Pad rejtinga utjecao je na pojedine interesne skupine. Prema analizi novog broja Lidera najveći su dobitnici banke, a najveći gubitnik je realni sektor.

Javna poduzeća – Preispitivanje investicija
Poskupljenjem zaduživanja dovedeno je u pitanje isplativost najavljivanih investicija od 15 milijardi kuna u sljedećoj godini što pak dovodi u pitanja planirani rast BDP od 1,8 posto. Zbog toga će se analizirati svaki projekt i tek onda odlučiti što će se naći u planovima javni tvrtki.

Birokracija – Neefikasnost bolnija od viška
Analiza Instituta za javne pozicije pokazuje da Hrvatska ipak nema prekobrojan javni sektora, ali je pretjerano neučinkovit. Želimo li potaknuti privatne investicije birokracija će morati uvesti red, rad i rast učinkovitosti. Izlika više nema.

Sindikati – Ne priznaju odgovornost za `junk`
Sindikatima bi ipak postati jasno da ih javnost dijelom smatra krivcima te da u budućim pregovaračkim rundama više nemaju snagu niti kapital kakav su imali prije pada rejtinga.

Poslodavci – Uskaču na prazan teren
Poslodavci su itekako svjesni da postaju sve ozbiljnije partner Vlasi koja baš i nema odličan kadar. Nakon S&P objave njihov kritika prema odgovornima je pooštrena, ali još uvijek za svaki slučaj vrlo korektan

Banke – Najveći kratkoročni dobitnici
Najveći kratkoročni dobitnici su banke koje će iskoristiti mogućnost da viškove likvidnosti plasiraju prema sigurnom platiši – državi. To će im dati i snažniju pregovaračku poziciji u slučajevima poput stopiranja poreza na imovinu. Međutim niti one ne mogu opstati ako realni sektor odumre

Realni sektor
Realni sektor, a posebno proizvodnja najveći je gubitnik jer će sve viškove likvidnosti povući država. Potražnja na domaćem tržištu opada, a čak se i oni koji izvoze suočavaju se s problemima glavnih izvoznih partnera.