Tomljenović: Puno toga imamo, a zapravo nemamo

Jedina gospodarska emisija, i prva uopće, doživjela je svoj kraj na nacionalnoj televiziji i to nakon 19 godina emitiranja, a prema odluci vodstva programskog vijeća HRT-a. zadnji 'Poslovni klub', 631., emitiran je 27. prosinca 2010., a urednik i voditelj, Đuro Tomljenović, za svoj rad dobio je najviše državne nagrade za gospodarstvo. 

Na početku skupa prikazana je posljednja emisija u kojoj su obrađene neke od gospodarskih tema (o nestašici i novim cijenama plina, snižavanju kreditnog rejtinga, o rastu BDP-a i provođenju gospodarskih reformi, o nelikvidnosti, koja je tada bila veća za 40% u odnosu na 2009.), ali bilo je riječi i o tome što je sve Tomljenović sa svojim suradnicama radio, odnosno informirao gledatelje o gospodarskim zbivanjima u Hrvatskoj i to uvijek oštrim i britkim komentarima i najavama. 

Tako je 2003. počeo val štrajkaša, a vanjski dug iznosio 15,2 milijarde američkih dolara, a gospodarstvo su vodili ministri, a ne ekonomski stručnjaci. Godine 2005., kada su počela ozbiljnija razmišljanja o Europskoj uniji, Tomljenović pita gledatelje zar ne želimo ući u Uniju da bismo bili sretni i bogati? 

Korupcija na sveučilištima i pretučeni menadžeri neke su od tema u 2008., kada se u Hrvatskoj ne govori o krizi, iako je pred Europom recesija. Tek krajem iduće godine, 2009., vlada je priznala da smo u krizi, ali nije učinila ništa konkretno. Krajem 2010. ustanovio je da živimo od danas do sutra i ponovno se pita: 'Zašto drugi mogu, a mi ne možemo? Zašto drugi čuvaju, a mi svoje prodajemo? Zar je samo kod nas prodaja rješenje?'

Na pitanje zašto je emisija ukinuta, Tomljenović odgovara kako su 'novi lavovi' koji su sada zavladali na televiziji jednostavno tako odlučili i ponudili gledateljima novu 'zamjensku' emisiju: 'Svijet profita', a koja se ne bavi problematikom kojom se on bavio. 

– Hrvatska je svake godine trošila 4 milijarde eura više nego što je zaradila. Gospodarskom sustavu su hitno potrebne velike promjene i prilagodbe, a privatizaciju velikih sustava treba odgoditi. Novi model ekonomskog rasta treba se temeljiti na izvozu i zapošljavanju. Svi ekonomski stručnjaci slažu se s tezom kako će pokret vlastite proizvodnje stvoriti nove vrijednosti, a ne da panično tražimo nove, strane investitore i to za koja ulaganja?

Svaki treći Hrvat koji je završio studij, živi i radi u inozemstvu. Imamo more, a nemamo strategiju. Imamo vlastitu naftu i plin, a isto uvozimo. Puno toga imamo, a nemamo. Zašto sve prodajemo, a s ničim ne upravljamo? Gdje je Hrvatska danas? – konstatirao je gost javne tribine neke od smjernica trenutačnog gospodarskog stanja.

Hrvatska nema makroekonomsku strategiju, a rast se temelji isključivo na potrošnji, a ne radom i proizvodnjom, zaključili su sudionici javne tribine, te ustanovili kako svako ministarstvo, s promjenama vlasti, provodi svoju reformu, dok dugoročna strategija ne postoji. Ima li još među nama svijesti i volje, snage i odlučnosti za promjenama, pita se Tomljenović i dan danas.