Toplani Karlovac prijeti stečaj, grad osniva novu tvrtku?

Ne podmiri li do 12. lipnja Toplana Karlovac 10 milijuna kuna zadužnica kojima je Ina za isporučeni mazut blokirala Toplanin račun, isteknut će period od 60 dana blokade, pa će direktor Denis Janžetić morati podnijeti prijedlog za pokretanje stečaja.

Ovo je jedan, vrlo vjerojatan, od tri scenarija koje su na današnjem novinarskom brifingu javnosti iznijeli gradonačelnik Damir Jelić, njegova zamjenica Marina Kolaković i pročelnica za financije Lidija Malović. Napominjući kako je primarni zadatak ovoga gradskog vodstva na bilo koji način osigurati grijanje za 7.500 stanova i 500-tinjak poslovnih subjekata-korisnika usluga Toplane i tijekom sezone grijanja 2012/2013. Kolaković je kazala da su uz Grad, kao vlasnika Toplane, u sva tri scenarija nezaobilazni i drugi dionici, bolje rečeno vjerovnici i dobavljači energenata. Po prvom scenariju Grad predlaže glavnim vjerovnicima, a to su Republika Hrvatska - Ravnateljstvo za robne zalihe, Ina i Karlovačka banka, da svoja potraživanja pretvore u vlasničke udjele, čime bi praktično Toplana prešla iz vlasništva Grada u vlasništvo tih vjerovnika.

Druga varijanta, na koju se još uvijek kao i na ovu prvu čeka odgovor, jest zahtjev prema Vladi za otpis potraživanja u iznosu od 32 milijuna kuna prema Toplani, koliko je zapravo dug po osnovi robnog kredita u vidu 7.000 tona mazuta od strane Ravnateljstva za robne zalihe. To ne bi bio presedan, smatra Kolaković, pozivajući se na situaciju iz 1991. kad je Toplana dobila od robnih zaliha robni kredit, kao što su ga dobili i drugi gradovi. Grad Karlovac je kasnije jedini taj kredit i otplatio i to s kamatama, dok je drugim gradovima dug bio otpisan. Prošlu godinu Toplana je završila s 44 milijuna kuna gubitaka, a u strukturi ukupnog duga od oko 73 milijuna kuna, 32 milijuna je dug Robnim zalihama, 16 milijuna potražuje Ina, a u 25 milijuna kuna potraživanja Karlovačke banke je 16 milijuna po osnovi kredita HBOR-a uzetog za povrat nezakonito zaračunatih povećanja cijena prema građanstvu.

Pripremajući se ipak za najizvjesniju treću varijantu, a to je stečaj Toplane, Grad je rebalansom proračuna rezervirao 5,5 milijuna kuna iz neiskorištenih viškova prenesenih u 2012., što bi trebalo poslužiti kao temeljni kapital pri osnivanju nove tvrtke, koja bi se zvala Gradska toplana, i koja bi zakupom postrojenja Toplane u stečaju kao novi subjekt ušla u novi krug osiguravanja uvjeta za sezonu grijanja. To bi značilo, kazala je Kolaković, da bi Gradska toplana s takvim temeljnim kapitalom bila u startu kreditno sposobna za nova zaduženja radi nabave neophodnog goriva, pri čemu se gotovo ni ne spominje koncesionar za distribuciju plina Montcogim-plinara, već se čitav aranžman vodi s Inom kao daljnjim glavnim dobavljačem goriva.

Gradsko vodstvo vjeruje da će uspjeti razriješiti i formalna pitanja oko takvog aranžmana, jer otvaranjem stečaja nad Toplanom aktivirat će se i razlučna prava Karlovačke banke nad imovinom Toplane, a tu se radi o tri milijuna eura. Iako bi dakle, u tom slučaju Karlovačka banka preuzela vlasništvo nad većim dijelom imovine Toplane, procijenjene na 29 milijuna kuna, Kolaković smatra da bi ugovorom o zakupu, te ishođenjem prenošenja koncesija i dozvola u suglasnosti s HERA-om i Ministarstvom gospodarstva, nova tvrtka Gradska toplana mogla pokrenuti aktivnosti za osiguranje grijanja za sljedeću zimu. Može se reći da taj model neodoljivo podsjeća na neke već mnogo puta viđene scenarije u privatnom sektoru gospodarstva, kad su se nagomilani milijunski dugovi jednostavno ostavljali na teret posrnulog subjekta i, dakako, vjerovnika, a imovina se prije toga prebacivala na novoosnovani subjekt koji bi onda nastavio poslovanje po sličnome modusu do sljedeće (ne)prilike.

Tako je i ovdje pitanje kako će se i iz čega namiriti vjerovnici Toplane, prvenstveno Karlovačka banka koja je već dala kredit, ali gradsko vodstvo smatra da bi onda banka na kredit prodala imovinu Toplane natrag Gradu, koji bi je kasnije unio u temeljni kapital nove tvrtke. Iako bi to na neki način za Kabu bilo sumnjivo i nenaplativo potraživanje, Kolaković smatra da Kaba takav aranžman može smatrati i reprogramom svog kredita radi izvjesnije, ali odgođene naplate.

Bez obzira koja da se od spomenutih varijanti na kraju dogodi, gradonačelnik Jelić upozorio je korisnike Toplaninih usluga da očekuju ozbiljno povišenje cijena grijanja, pri čemu se založio da se opet uvede model tzv. dvanaestina, kojim bi se cijena grijanja ravnomjernije rasporedila na čitavu godinu. Na pitanje koliko se u perspektivi može očekivati osnivanja novih 'Toplana', kad se u uvjetima velikih dispariteta cijena energenata i pseudosocijalne politike zadržavanja cijena grijanja može ubrzo očekivati novo zaduživanje nove Gradske toplane, Jelić je kazao da to neće biti moguće jer neće više biti mogućnosti za dobivanje novih kredita, ali je dodao da je za prekid dosadašnje polustoljetne gubitaške prakse poslovanja Toplane nužno posegnuti za novim tehnološkim rješenjima kao što su kogeneracija, trigeneracija i slično, no to se odgađa za neku drugu priliku.